Kada se približavamo kraju godine, moguće je podvući crtu i ocijeniti ispravnost dati prognoza. Zašto?

Početkom 2025. godine niz ekonomista je shodno tada aktuelnim mjerama Vlade FBiH, od povećanja bruto troškova rada, zabrane rada i otvorenog obračuna sa privredom (kao da Berlinski zid nije pao), naveo niz prognoza u vezi pada broja zaposlenih u ovom entitetu. Brojevi su se odnosili na nekih 10-25.000 radnika manje. Sada kada se približavamo kraju godine, moguće je podvući crtu i ocijeniti ispravnost dati prognoza. Zašto?

Prije svega jer pojedini – nakon priznanja da je došlo do pada broja zaposlenih (kako su ekonomisti očekivali, a populisti negirali), sada cjepidlače od tome da su prognoze ipak bile pogrešne. Odnosno neki priznaju da pao je broj zaposlenih, ali ne toliko koliko se najavljivalo. (Smatram da ako je jedna osoba izgubila posao zbog naših mjera, opet je problem, a kamoli par hiljada – doduše to je već rigidni kantovski pristup).

Drugi razlog zašto treba pisati refleksiju na januarske prognoze, jeste akademske prirode – mi ekonomisti otvoreno priznajemo manjkavosti prognostike – ekonomija je društvena nauka, talebovske sile su svuda oko nas, bihevioralne fenomene je teško predvidljeti, čovjek je čovjek (nije broj) itd. Sve ovo otvoreno priznajem iz jednog razloga još: Zbog svega navedenog, komunizam i socijalizam se u okviru ekonomske nauke uče u okviru “historije”, ne “prakse”. Početne postavke Karla Marxa da je moguće predvidjeti društvene zakone su prije više od 120 godina otišle u ekonomsku historiju. Dakle, iako to mnogi ne shvataju tako, akademska skromnost je tu. Svejedno, ne treba bježati od prognoza. Naročito kada se mjerama krše bazične ekonomske postavke, principi i slično.

Promjene okolnosti

Krenimo od procjena. U januaru su bile sljedeće procjene: 10.000 do 25.000 izgubljenih radnih mjesta (odnosno do maksimalno 5% od tada postojeće radne snage od 551k). Ceteris paribus – pod nepromijenjenim uslovima. Također se najavljivalo da će se pravi efekti mjera pokazati do sredine godine. Uslovi su se međutim promjenili (i ovo nije neko opravdanje, već jednostavno činjenica). Sve ove prognoze su pravljenje prije dvije ključne odluke Vlade FBiH:

(1) Spuštanje zbirne stope doprinosa za 5,5% (sa 41,5% na 36%). Riječ je o na stotine miliona KM uštede za privredne subjekte i za ovo sam se lično zalagao, borio, na kraju i glasao (očekujem da spustimo zbirnu stopu doprinosa za još 5%).

(2) Obezbjeđivanje 110 miliona KM iz Budžeta FBiH za očuvanje oko 70.000 radnih mjesta u FBiH (paradoksalno je da se negiraju podaci o ugroženosti radnih mjesta dok se u isto vrijeme daje javni novac za očuvanje tih istih radnih mjesta). Shodno podacima sa koji raspolažem dosad smo potrošili oko 65 miliona KM javnog novca i čuvamo oko 50.000 radnih mjesta.

Riječ je o izuzetnim mjerama koje su bile uvjetovane činjenicom da dolazi do pada broja zaposlenih i da Vlada FBiH već početkom godine priznaje da postoje problemi. Ove dvije odluke su svakako utjecale na početne prognoze. Šta god mislili o ovim odlukama, činjenica je da su djelovale pozitivno – kao kontramjera onim negativnim mjerama sa početka teksta. Istina, ove pozitivne, “u nuždi” kontramjere, nisu zaustavile negativne trendove. Svejedno, promjenile su prognoze. Inicijalna očekivanja pada od 10k do 25k radnih mjesta, vjerovatno da su smanjenja nakon ove dvije mjere. To je vrlo bitno za navesti i zaista je teško razumijeti da neko može ignorisati promjenu okolnosti.

Negativan trend

Međutim, kako sam naveo, trend nije zaustavljen. Shodno podaci Porezne uprave FBiH, u FBiH je do 18. novembra izgubljeno preko 5.500 radnih mjesta. Također, u istom periodu prošle godine je stvoreno preko 7.500 radnih mjesta. Ovo znači da je po oportunitetnom trošku izgubljeno oko 13.000 radnih mjesta za ovu godinu – što je već u okviru donje granice procjene od 10.000 radnih mjesta. Prognoze su već u januaru najavljivali da će najviše biti pogođeni proizvodni kantoni (prerađivačka industrija, izvozne aktivnosti i slično) poput TK, ZDK i SBK. To se i desilo.

Očekivano, KS nije imao nekih poteškoća pri prilagođavanju na nove okolnosti – jer su plate već bile na nivou iznad definisanih minimalnih, ali i zbog činjenice da je riječ o kantonu koji je centar administracije i birokracije odnosno javnog sektora, međunarodnih predstavništva i slično. Za procjenu stanja realne ekonomije u FBiH ne gleda se u KS, već u druge kantone gdje se stvara nova vrijednost. Da zaključimo: procjene su bile od -10k do -25k; uz dvije nove okolnosti (-5,5% zbirne stope doprinosa i +110 miliona KM javnog novca) sada smo na -13k.

Ostale prognoze

Dodatno, u januaru se navodila mogućnost povećanja inflacije – što se i ostvarilo, te je Centralna banka Bosne i Hercegovine par puta ponovila u svojim izvještajima da je to rezultat mjera Vlade FBiH. Sada smo preko 4% i za razliku od prethodnih godina, ovo je interna inflacija. Nominalna plata više ne znači puno. Realni pad kupovne moći je tu. Također, shodno podacima Federalnog zavoda za statistiku, došlo je do značajnog otpuštanja u sektoru trgovine. Očekivano, Orašje kao jedino izuzeto u FBiH, bilježi rekorde po pitanju fiskalnog prometa za ovu godinu. Interesantno je također da imamo rast broja zaposlenih na benzinskim pumpama, te da se širom FBiH otvaraju dragstori gdje naše radnice rade 24/7 (u Konjicu već imamo šest takvih dragstora – u Tuzli je prije neki dan otvoren veliki dragstor kod Skvera).

Šta možemo naučiti

Prije svega da ekonomska nauka koliko god društvena bila, ipak ima neke aksiome, pravila, zakone ako ih tako možemo nazvati, i da ekonomska stvarnost vrlo brzo razotkriva politički populizam – fascinantno je da i danas, u novembru, neko iz Vlade FBiH negira* pad zaposlenosti (vlast je čudo). Također, na bazi ovih trendova, možemo i prognozirati buduća ponašanja:

(1) Vjerovatno da će se nastaviti praksa trošenja javnog novca za održavanje radnih mjesta i u 2026. godini. Možda neće biti 110 miliona KM, ali će vjerovatno postojati ta budžetska stavka. Riskantno je pustiti 50.000 radnika “niz vodu” u izbornoj godini.

(2) Moguće da Vlada FBiH neće biti spremna da prihvati zahtjeve sindikata da nova minimalna plata bude od 1.200 do 1.600 KM shodno stručnoj spremi. Jeste izborna godina, pritisak je tu. Ko zna šta će se desiti u zadnjih par dana ove godine. Kafanu niko ne može predvidjeti, niti prognozirati ishode kafanskih odluka. Ali jedno je jasno: ko se na mlijeko opeče, taj i u jogurt puše.

(3) Nažalost, od 5% spuštanja zbirne stope doprinosa vjerovatno nema ništa. Barem do polovine naredne godine. Upravo na ovome najviše trebamo insistirati, uz napomenu da treba biti fokus na doprinose koji se odnose na naknadu od nezaposlenosti (ne na PIO).

Naravno, sve ovo što sam naveo uzeti uz oprez – ceteris paribus. Sve u svemu, očekuje nas vrlo interesantna ekonomska stvarnost u FBiH – sa jedne strane ekonomski pritisak (problemi na tržištu rada, inflacija i slično), a sa druge strane politički pritisak (izbori 2026. godine) – “zanimljiva vremena” shodno kineskoj kletvi. Naročito za ekonomiste.

***

*Pitanje za nevjerne Tome iz Vlade FBiH – Da li će na praznom mjestu (___) biti broj veći ili manji od prethodnog❓

31.12.2019. 535.937 🟩

31.12.2020. 520.493🟥

31.12.2021. 533.034 🟩

31.12.2022. 538.312 🟩

31.12.2023. 544.345🟩

31.12.2024. 551.452 🟩

31.12.2025. ________❓

(TIP/Piše: Admir Čavalić, Ekonomista, političar /Foto: FB)