Gasi sve, 800 sisaca budzeta tamo radi, goni sve u pizdu materinu
Zlatni retriveri nam više nalikuju nego što mislimo, čak i genetski

Često se kaže da psi s vremenom počnu nalikovati na svoje vlasnike, a nova znanstvena studija pokazuje da je ta tvrdnja istinitija no što se mislilo. Stručnjaci su otkrili da zlatni retriveri i ljudi dijele gene koji ih čine sklonijima anksioznosti.
Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo da su specifični geni povezani s ponašanjem pasa istovremeno povezani i s ljudskim osobinama poput depresije i inteligencije, što bi vlasnicima moglo pomoći da bolje razumiju svoje ljubimce, pogotovo kada pokazuju problematično ponašanje, piše Daily Mail.
Zajednički genetski korijeni
Tim znanstvenika analizirao je genetski kod 1300 zlatnih retrivera te ga usporedio s bihevioralnim osobinama svakog psa, procijenjenim putem detaljnih upitnika koje su ispunili vlasnici. Uspoređujući rezultate sa sličnim analizama provedenim na ljudima, otkrili su da čak 12 gena zlatnih retrivera utječe i na ljudske osobine i emocije.
“Otkrića su zaista upečatljiva – pružaju snažne dokaze da ljudi i zlatni retriveri imaju zajedničke genetske korijene za svoje ponašanje”, izjavila je dr. Eleanor Raffan sa Sveučilišta Cambridge. “Geni koje smo identificirali često utječu na emocionalna stanja i ponašanje kod obje vrste.”
Šta geni otkrivaju?
Studija je otkrila nekoliko zanimljivih poveznica. Primjerice, psi koji pokazuju “nesocijalni strah” – poput straha od autobusa ili usisavača – imaju gen koji kod ljudi potiče osjetljivost i “posjet liječniku zbog anksioznosti”. S druge strane, gen povezan s “uvježbanošću” kod zlatnih retrivera povezan je s inteligencijom i emocionalnom osjetljivošću kod ljudi.
Jedan gen, PTPN1, kod zlatnih retrivera povezuje se s agresijom prema drugim psima, dok je kod ljudi povezan s inteligencijom i depresijom. Drugi gen, istaknut kod pasa koji se boje drugih pasa, utječe na to hoće li se ljudi dugo brinuti nakon što su se osramotili.
“Ovi rezultati pokazuju da genetika upravlja ponašanjem, čineći neke pse predisponiranima da svijet doživljavaju stresno”, rekao je prvi autor studije Enoch Alex. “Ako se njihova životna iskustva nadovežu na to, mogli bi se ponašati na načine koje tumačimo kao loše ponašanje, dok su zapravo uznemireni.”
Više empatije i bolja skrb
Znanstvenici ističu kako bi ova otkrića mogla pomoći vlasnicima da razumiju emocionalni svijet svojih ljubimaca i prilagode trening ili njegu njihovim stvarnim potrebama. Nalazi, objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, mogli bi imati značajne implikacije i za veterinarsku skrb.
Razumijevanje da je strah kod zlatnog retrivera potaknut genom povezanim s ljudskom anksioznošću znači da bi lijekovi za smanjenje tjeskobe mogli biti učinkoviti.
“Ako se vaš zlatni retriver skriva iza kauča svaki put kad zazvoni zvono na vratima, možda biste imali malo više empatije ako znate da su genetski predodređeni da se osjećaju osjetljivo i anksiozno”, rekla je dr. Anna Morros-Nuevo, koja je također radila na studiji.
Tim je zaključio da bi psi mogli dijeliti neke od psiholoških izazova povezanih s modernim životom. “Naši ljubimci mogu biti izvrsni modeli nekih ljudskih psihijatrijskih stanja povezanih s emocionalnim poremećajima”, dodao je profesor Daniel Mills, specijalist za problematično ponašanje životinja sa Sveučilišta Lincoln, prenosi Index.hr.
(TIP/Foto: Ilustracija/Instagram)







Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.