Na posebnoj zajedničkoj sjednici oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, poslanici Predstavničkog doma i delegati Doma naroda su ministrima u Vijeću ministara BiH postavljali pitanja iz različitih oblasti, od imenovanja ministra sigurnosti BiH, raspodjele prihoda od indirektnih poreza i etničke zastupljenosti u državnim institucijama, uz pitanja iz energetike, graničnog režima, državne imovine, PDV-a i legalizacije kanabisa u medicinske svrhe. Više pitanja ostalo je bez odgovora zbog odsustva nadležnih predstavnika ministarstava, dok su pojedini ministri iznijeli detaljne proceduralne hronologije i najave daljeg postupanja.

Imenovanje ministra sigurnosti BiH

Poslanik Milan Dunović je zatražio objašnjenje zašto novi ministar sigurnosti nije imenovan, iako je ostavka prethodnika podnesena 23. januara, a zakonski rok istekao 7. februara.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je navela kompletnu proceduru, da je 13.2.2025. SNSD dostavio prijedlog kandidata, da su podaci upućeni na provjeru Centralnoj izbornoj komisiji BiH i SIPA-i te da je 7.3.2025. donesena odluka o izmjeni odluke o imenovanju (imenovanje ministra) i proslijeđena za pripremu izbora Vijeća ministara radi potvrde.

– Sjednica povjerenstva nije održana zbog nedostatka kvoruma, a istog dana je zakazana hitna sjednica Predstavničkog doma s jednom tačkom – potvrda imenovanja. Kandidat je prije početka sjednice odustao (akt od 17.3.2025.), pa sam povukla odluku iz procedure – kazala je Krišto.

Istaknula je da je izvršila svoju zakonsku obvezu i da su imenovanja političke pozicije zasnovane na volji parlamentarne većine.

Dunović je odgovorio da proces iz člana 14. Zakona o Vijeću ministara nije proveden u roku i da je opozicija time uskraćena za pravo da se izjasni o kandidatu u postupku potvrde.

Raspodjela prihoda od indirektnih poreza

Poslanik Dženan Đonlagić je pitao na osnovu koje odluke i od kojeg datuma Upravni odbor UIO BiH vrši raspodjelu prihoda s Jedinstvenog računa prema entitetima i Brčko distriktu.

Odgovor nije dobio jer ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić nije prisutan na sjednici, a zamjenik Muhamed Hasanović je rekao da nije nadležan.

U obrazloženju je naveo da se, suprotno Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja i Pravilniku o izračunu koeficijenata, odluke o privremenim koeficijentima moraju donositi kvartalno.

Upravni odbor je, kako je rekao, za cijelu 2023. i 2024. donio samo jednu odluku, za treći kvartal 2023. (juli–septembar), koja se primjenjuje i danas, što je, prema procjeni, dovelo do viška doznačenih sredstava RS-u na štetu FBiH u ukupnom iznosu oko 74 miliona KM.

Naveo je i da su izračuni blagovremeno dostavljeni od Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO BiH.

Etnička zastupljenost u institucijama BiH

Poslanik Šefik Džaferović je tražio informaciju šta Vijeće ministara BiH poduzima da se ispoštuju ustavni i zakonski principi etničke zastupljenosti zaposlenih, te da se tema uvrsti na dnevni red naredne sjednice.

Krišto je odgovorila da se, poštujući važeće zakone, vodi računa o balansu sva tri konstitutivna naroda prilikom zapošljavanja, uz uvažavanje nacionalne pripadnosti.

Pitanje ostavke predsjedavajuće VM BiH

Delegat Zlatko Miletić je pitao predsjedavajuću Krišto da li će podnijeti ostavku navodeći probleme radnika BHRT-a, kasno usvajanje budžeta za 2025. i izazove sedam institucija kulture od značaja za BiH.

Ona je odgovorila da neće podnijeti ostavku te je naglasila da posao obavlja odgovorno i profesionalno, u skladu s Ustavom i zakonima, ne videći “nijedan opravdan razlog osim politikanstva”, uz poseban naglasak na evropski put BiH kao zajednički interes građana.

Investicije WBIF-a i infrastrukturni projekti

Mia Karamehić-Abazović je tražila informacije o obavezama BiH prema Energetskoj zajednici, posebno CBAM-u i zakonu o električnoj energiji, uz upozorenje na posljedice po privredu i izvoznike.

Odgovor će dostaviti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, jer predstavnici danas nisu prisutni.

Jasmin Emrić je zatražio pojašnjenje kriterija za indikativnu listu investicija WBIF-a, navodeći da nije planiran infrastrukturni pravac prema Tuzli.

Ponovo je Krišto detaljno objasnila postupak – dva poziva godišnje za tehničku pomoć, jedan za investicijske grantove, smjernice i kriteriji u pozivu, kanal distribucije poziva, obavezan partner među vodećim međunarodnim finansijskim institucijama, evaluacija u ministarstvima i Državnom odboru za investicije, potom analiza Evropske komisije uz uključivanje međunarodnih organizacija, zatim preporuka grupe finansijera i odobrenje Strateškog i Operativnog odbora, a konačnu odluku donosi Upravni odbor WBIF-a konsenzusom.

Problemi na graničnim prijelazima

Branislav Borenović je pitao o problemima na graničnim prijelazima i otvaranju integralnih prelaza prema Crnoj Gori i Srbiji radi lakšeg kretanja ljudi i drumskog transporta. Odgovor treba dostaviti Ministarstvo sigurnosti, jer predstavnici nisu prisutni.

Nenad Grković je pitao je li moguće sa EU ispregovarati oslobađanje građana BiH od procedure skeniranja na granicama.

Krišto je navela da je riječ o EU propisima, te da je jedino postignuto postepeno uvođenje sistema radi izbjegavanja gužvi; sve ostalo ide sukladno direktivama EU.

Arhiva Haškog tribunala

Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović je pitao šta je Vijeće ministara učinilo ili namjerava učiniti da BiH dobije na čuvanje arhivu sudova Haškog tribunala (ICTY), koji je pokrenuo mehanizme predaje dokumentacije zainteresovanim zemljama.

– Ministarstvo pravde BiH je primilo notu Ureda za pravne poslove UN-a i zatražilo mišljenje o mogućem smještaju građe u Državnom arhivu BiH, a 7. i 10. 2025. upućen je zahtjev Arhivu za informacije o kapacitetima.

Arhiv je odgovorio da nema prostorne, kadrovske i finansijske mogućnosti za kvalitetno preuzimanje građe. Ministarstvo pravde radi na izradi informacije za Vijeće ministara i pribavljanju potrebnih mišljenja radi uvrštavanja na dnevni red i odlučivanja o daljem postupanju – odgovorio je ministar pravde Davor Bunoza.

Državna imovina i potezi vlasti RS-a

Jasmin Imamović je pitao je li Vijeće ministara informisano o izjavama zvaničnika entiteta Republika Srpska (šume “upisane 1/1” na RS, najava zakupa poljoprivrednog zemljišta na 40 godina, izmjene Zakona o Pravobranilaštvu RS – imunitet za pravobranioca i zamjenike) i je li pokrenut postupak zaštite državne imovine.

Bunoza je rekao da Ministarstvo pravde BiH nije službeno upoznato tim navodima, da zakon o državnoj imovini još nije donesen, te da Pravobranilaštvo BiH, prema članu 13(2) Zakona o pravobranilaštvu, štiti imovinu i imovinske interese BiH i može pokretati postupke na osnovu konkretnih prijava bez posebnih odobrenja Vijeća ministara ili Ministarstva pravde.

Naveo je da Ministarstvo pravde BiH nije nadležno za donošenje entitetskih propisa.

Raspodjela indirektnih poreza 2020–2025.

Poslanik Albin Muslić je zatražio detaljan, tabelarni prikaz raspodjele indirektnih poreza po entitetima i Brčko distriktu za period 2020–2024. i prvih šest mjeseci 2025, po kategorijama.

Odgovor treba dati Ministarstvo finansija i trezora, jer niko od ovlaštenih predstavnika nije prisutan.

Želimir Nešković je pitao u kojoj je fazi primjena dopuna Zakona o PDV-u po pitanju povrata PDV-a pri kupovini prvog stana. Odgovor treba dati Ministarstvo finansija i trezora, jer ovlašteni predstavnik nije prisutan.

Izgradnja Koridora Vc

Poslanik Ilija Cvitanović zatražio je od Vijeća ministara precizne podatke o izgradnji Koridora Vc, uključujući pregled dionica, troškove, način finansiranja i eventualne interkalarne kamate.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto podsjetio je da planovi za Koridor Vc datiraju još iz 70-ih godina prošlog vijeka, a trasa je formalno odobrena 1982. godine kao dio prostornog plana BiH. Prvi značajniji koraci, kazao je, napravljeni su tek 2004. godine kada je Vijeće ministara donijelo odluku o razvoju projekta, praćenu studijom izvodljivosti i idejnim projektom iz 2006. godine.

Ukupna dužina koridora kroz BiH iznosi 335 kilometara, od čega 46,6 km prolazi kroz Republiku Srpsku, a ostatak kroz Federaciju BiH. Do sada je u Federaciji izgrađeno 137,5 km, a u RS-u 6 km, dok je Ministarstvo komunikacija i prometa na državnom nivou realizovalo samo izgradnju međudržavnog mosta na Svilaju.

Forto je naglasio da njegovo ministarstvo, kao ni Vijeće ministara, nije nadležno za samu izgradnju dionica, već se kreditna zaduženja i plaćanja, uključujući eventualne interkalarne kamate, realiziraju na nivou entiteta.

Prema izvještaju Autocesta FBiH od kraja oktobra 2025., dostavljenom Parlamentu, detaljno su prikazani načini finansiranja svake dionice, kreditna zaduženja i pregled aktivnosti na preostalim dijelovima.

Forto je dodao da je projekat izgradnje dionice Doboj–Vukosavlje u RS-u, iako odobren, stopiran od Evropske unije iz političkih razloga.

Rok za završetak Koridora Vc, kako je naglasio, definisan je na nivou Evropske unije kroz indikativno proširenje za Zapadni Balkan – 2030. godina, a Bosna i Hercegovina se obavezala da ga ispuni.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Amer Kajmović/Fena)