Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je nedavno u Parlament BiH dostavilo infomaciju kao odgovor na zastupničko pitanje da li se i kakve aktivnosti provode na realizaciji izgradnje ove autoceste…

Sporazum izmedu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o saradnji na realizaciji projekta autocesta/brza cesta Sarajevo – Beograd – Sarajevo potpisan je 13. decembra 2019. godine. Šest godina kasnije, sudeći po odgovoru Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nije se baš odmaklo i ovim tempom trebat će proći još mnogo godina da se na terenu vide neki rezultati.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je nedavno u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine dostavilo infomaciju kao odgovor na zastupničko pitanje zastupnika SDA Nermina Mandre da li se i kakve aktivnosti provode na realizaciji izgradnje ove autoceste.

Krenimo redom.

Kada je u pitanju trasa 1, koja ide od Beograda, potom Kuzmina, Sremske Rače, pa Bijeljine, Brčkog, Tuzle, Žepča do Sarajeva, trenutno Srbija gradi 18 kilometara prvog dijela autoceste Sremska Rača – Kuzmin.

– Završetkom ovih aktivnosti stvaraju se pretpostavke da se ova dionica može pustiti u promet kada i BiH izgradi prvu dionicu na ovoj autocesti od Bijeljine do Rače, što je planirano do kraja 2025. godine – piše Ministarstvo komunkacija i prometa BiH na čijem je čelu Edin Forto.

No u ovom odgovoru nije navedeno da je rok za dionicu Bijeljina – Rača pomjeren na septembar 2026. godine. Ova dionica, dužine 20 kilometara, u nadležnosti je Autoputeva RS-a. Radovi su počeli prije tri godine. Ugovorena vrijednost je 302 miliona KM, finansira se sredstvima Vlade RS-a i Vlade Srbije.

Vlada Srbije je preuzela obavezu finansiranja izgradnje mosta preko rijeke Save na lokaciji Rača / Sremska Rača i zajedničkog graničnog prijelaza na teritoriji Srbije. Kada je u pitanju međudržavni most preko Save na toj lokaciji, rok za završetak radova je bio 48 mjeseci, što je isteklo prije godinu, ali je rok produžen i, kako navodi Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, završetak gradnje se očekuje također do kraja 2025.

Za izgradnju 17 kilometara dionice Bijeljina – Brčko, vrijedne 346,95 miliona KM, ugovor je potpisan u februaru 2023. godine. Potpisali su ga Autoputevi RS-a i kineski konzorcij.

Trasa kroz Brčko je nepoznata.

– Trenutno je osnovna prepreka prostorni plan Brčko distrikta i očekuje se da se to pitanje riješi. Skupština Brčko distrikta je povjerila Zavodu za planiranje pristupanje izmjenama prostornog plana kojim će se definirati trase autocesta. Veoma dugo se radi na valorizaciji ponuđenog rješenja – navode iz Ministarstva.

Autocesta potom treba ići od Maoče (izlaz iz Brčkog) do Tuzle. Idejni projekat je završen davne 2008. godine, ali je Prostornim planom Brčko distrikta u potpunosti promijenjena trasa.

– Izgradnja autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, lot 5 Čanići – Tuzla, uvrštena je u Program javnih investicija FBiH 2022-2024. Ugovor za dopunu idejnog i izradu glavnog projekta je potpisan u maju 2022. Idejni projekt je isporučen i trenutno je u toku izrada glavnog projekta – kažu u Ministarstvu. Nakon toga ide tender za izgradnju tek dijela autoceste od petlje Čanići do petlje Mihatovići.

Za dionicu Tuzla – Žepče od 56 kilometara urađena je samo projektna dokumentacija na nivou idejnog projekta i studije izvodljivosti i to u decembru 2015. godine.

Kada je u pitanju trasa 2, koja ide od Beograda, Požege, Kotromana preko Vardišta do Višegrada, Pala i Sarajeva, Srbija trenutno radi studiju opravdanosti sa idejnim projektom dionice Požega – Kotroman do spojne tačke s BiH na lokaciji Višegrad / Vardište.

Planiran je zajednički granični prijelaz Kotroman (Srbija) / Vardište (BiH), kod Višegrada. Na ovome nema puno aktivnosti. Bosanskhercegovačka strana treba usaglasiti pitanje finansiranja, što je u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH, te pokrenuti postupak zaključivanja bilateralnog sporazuma.

No preduvjet za to da se uopće definira finansiranje jeste utvrđivanje lokacije na kojoj će biti građena nova trasa ceste između BiH i Srbije. Od toga ovisi hoće li postojeći granični prijelaz biti rekontruiran ili će biti građen novi. A prije toga je potrebno da bude definiran status graničnog prijelaza, što je u nadležnosti Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Od Vardišta do Sarajeva planirana je brza cesta, a ne autocesta. Sve što je urađeno urađeno je 2018. godine, i to idejno rješenje brze ceste Sarajevo – Vardište, multikriterijska analiza izbora optimalne trase i studija predizvodljivosti.

– Početak trase brze ceste je u Istočnom Sarajevu. Spoj je predviđen na projektovanu Rutu 2b Sarajevo – Foča, na udaljenosti 3,7 kilometara od petlje Butila (Koridor Vc). Dužina trase brze ceste je 117,7 kilometara. Prema rezultatima studije predizvodljivosti može se zaključiti da je najpovoljniji slučaj realizacije projekta scenario izgradnje punog profila brze ceste na dionici Sarajevo – Pale, poluprofila brze ceste na dionici Pale – Ustiprača i zadržavanje postojećeg stanja na dionici Ustiprača – Vardište – piše u informaciji Ministarstva.

Autoceste Federacije BiH su na ovom cestovnom pravcu pokrenule aktivnosti izgradnje prve faze brze ceste Sarajevo – Goražde, na tunelu Hranjen od 5,5 kilometara, gdje radovi traju od 2018. godine. Postoji i glavni projekt brze ceste Hrenovica – Hranjen – Goražde (dio izvan tunela Hranjen).

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Foto: Ilustracija)