Jasmin Imamović: Jednostrano RTRS prestaje uplaćivati BHRT-u i tako sebi prisvoji od te 2017. godine 102 miliona maraka. I tih 102 miliona maraka postaju preteški za BHRT.

Ako je javni servis ogledalo države, kakav je onda njen odraz? Kako je BHRT od državnog emitera postao žrtva nebrige i nemara državnih političara koji ne poštuju zakone koji sami donose? Ko je kriv za višemilionska dugovanja, dotrajalu opremu, nehumane uslove i male plate za više od 700 radnika ove kuće? Ko će im pružiti ruku spasa, a ko skrštenih ruku gleda krah?

Nakon što u Predstavničkom domu nije prošao prijedlog da se BHRT-u dodijeli 22 miliona KM, poslanik SDP u Predstavničkom domu PSBiH i predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije Jasmin Imamović ponovo je otvorio pitanje finansijske stabilnosti javnog servisa. Tvrdi da je BHRT u krizi zbog nepoštivanja zakona iz 2005. godine od strane entitetskih emitera.

„BHRT je u krizi ne svojom krivicom. Po zakonu RTV sistema Bosne i Hercegovine iz 2005. godine taksu je trebalo da prikupljaju entitetski emiteri, Televizija RS-a i Federalna televizija, 50% od BHRT-a uplaćuju, a oni zadržavaju sebi ostatak“, rekao je Imamović, dodajući da su entitetske televizije zadržavale i dodatnih 25% od preostalog iznosa.

Prema njegovim riječima, ključni problem nastaje 2017. godine.

„I jednostrano RTRS prestaje uplaćivati BHRT-u i tako sebi prisvoji od te 2017. godine 102 miliona maraka. I tih 102 miliona maraka postaju preteški za BHRT.“

Imamović pojašnjava da u vrijeme rasprave o budžetu ranije ove godine nije bilo prostora za preraspodjelu sredstava.

„Nema ništa u tekućoj rezervi, nema nikakvih nepotrošenih stavki za eventualnu preraspodjelu. Tek nakon što je budžet za 25. godinu donesen, postoji prilika u tekućoj rezervi budžeta od 43 miliona.“

stiče da vjeruje da se u Vijeću ministara može postići dogovor.

„Zastalo je na dva ministra iz SNSD-a, da se to može ispregovarati.“

Na pitanje koliki iznos bi trebao biti izdvojen, Imamović kaže:

„Ja se držim onoga što je bilo u prvobitnom od Predsjedništva BiH predloženom budžetu – 22 miliona. Dakle, da se da da opstane BHRT.“

Nakon što su HDZ-ovi delegati u Domu naroda podržali prijedlog SDA, ostaje pitanje kako uvjeriti ministre iz SNSD-a.

„BHRT se ne smije ugasiti. Treba se jako, jako potruditi.“

Dodaje da su o ovome već razgovarali Nermin Nikšić i Dragan Čović:

„Isto je ovo što je rečeno u kameru, Dragan Čović rekao premijeru Federacije Nerminu Nikšiću.“

Imamović smatra da bi upravo Čović mogao imati odlučujuću ulogu.

„Ako je gospodin Čović rekao ‘učinit ću sve’, a rekao je, pa možda on može bolje da nagovori iz Republike Srpske nego neko od nas iz Trojke.“

Podsjetio je i da sredstva iz budžeta ionako idu u oba entiteta i Distrikt.

„Valjda će neko biti motiviran da bi novac došao iz nepotrošenih sredstava i tekuće rezerve  nešto novca u njegov entitet, valjda će on biti motiv da se nama ne miješa puno kad ide ovdje novac. Po volji ministara sa prebivalištem u Federaciji, a ministri sa prebivalištem u Federaciji su tu jednoglasni, da to ide u državnu televiziju. Televiziju države BiH.

Imamović je poseban naglasak stavio na značaj javnog servisa u vremenu tehnoloških manipulacija.

„Znate šta je još velika opasnost – vještačka inteligencija. Tu je nama javni servis garancija normalnosti jer će vrlo brzo tehnologija tako napredovati da će svako od nas vidjeti sebe kako govori i radi nešto što nije bio.“

Prema njegovim riječima, lažni sadržaji ubrzo će preplaviti javni prostor.

„Prevladat će potpuna laž, neće se znat šta je istina, šta je realno, i tu jedini će spas biti javni servis.“

(TIP)