Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine od januara do septembra 2025. godine u poređenju s istim periodom 2024. porasla je za 1,6 milijardi KM ili 5,60 posto.

Na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH danas u Sarajevu istaknuto je da je izvoz u posmatranom periodu iznosio 12,9 milijardi KM, a uvoz 22,6 milijardi KM. Kad je riječ o strukturi, Bosna i Hercegovina najviše izvozi električnu energiju i izolovanu žicu, a najviše uvozi naftu i putničke automobile.

Izvoz je rastao 5,60 posto (porast od 686 miliona KM), dok je uvoz rastao 4,11 posto (porast od 892 miliona KM). Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću – agroindustrija i prehrana, te metalska industrija sa elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju.

U izvozu najviše učestvuju: metalska industrija sa skoro 44 posto i drvna industrija sa 21 posto, dok u uvozu pored ove dvije grane značajno utiču agro i prehrana sa učešćem u uvozu od 18 posto.

Navedeno je da je vanjskotrgovinski deficit porastao na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto i veća je za 1,43 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Vodeći trgovinski partneri BiH su Hrvatska sa udjelom 18,38 posto, Srbija sa 12,7 posto, Njemačka sa 10,52 posto, Slovenija sa 8,56 posto, Italija sa 7,4 posto, Austrija sa 6,46 posto i Turska sa 4,07 posto.

Naglašeno je da rast izvoza ukazuje na stabilizaciju izvoznih tokova i jaču orijentaciju ka konkurentnim proizvodima. Više od dvije trećine izvoza iz BiH ide ka EU, što potvrđuje visoku integraciju u evropsko tržište.

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić izjavio je da je rast uvoza rezultat povećane lične potrošnje, nastavka infrastrukturnih projekata i veće tražnje za robom široke potrošnje. Podsjetio je da strukturni problemi ostaju, a to su zavisnost od uvoza energenata, hrane i sirovina.

Egrlić je dodao da su dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje i dalje ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. – Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije – rekao je Egrlić.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Fena/Hazim Aljović)