Proizvođači u BiH suočeni s rastom troškova i padom otkupnih cijena. Očekuje se poskupljenje jaja, dok mljekari trpe pritisak otkupljivača.

Rastući troškovi i promjenljive tržišne prilike sve više opterećuju domaće proizvođače u Bosni i Hercegovini, dok građani jedva prate stalne promjene cijena na policama. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, nivo potrošačkih cijena u septembru 2025. bio je u prosjeku viši za 0,2 posto u odnosu na august, iako je u kategoriji Hrana i bezalkoholni napici zabilježen blagi pad od 0,2 posto.

Rast troškova i najava poskupljenja jaja

U Republici Srpskoj uskoro se očekuje povećanje cijena jaja. Kako pojašnjava Jovan Rakić, zamjenik direktora preduzeća Rakić Komerc iz Batkovića kod Bijeljine, rast cijena kreće od proizvođača i postepeno će se preliti i na maloprodajne police.

“Opravdanosti ima, jer smo imali jako lošu ljetnu sezonu, a imali smo i određene periode sa minusom. Sad ulazimo u ključnu fazu. S prvim zahlađenjem, obično ide i stabilizacija cijena. Imali smo jako niske cijene jaja, barem mi proizvođači, jer poskupljuju troškovi, inputi idu konstantno gore – od ambalaže, transporta, energenata, nameta državi, do troškova radnika. Sve je išlo gore, a mi cijene nismo mogli da dižemo, jer je bilo dosta uvoza, pogotovo iz okolnih zemalja. Ali, sada se situacija stabilizuje”, objašnjava Rakić.

Prema njegovim procjenama, cijene jaja mogle bi porasti između 10 i 15 posto, bez naglih skokova. Dodaje da su mnogi farmeri već smanjili proizvodnju zbog rasta troškova, ali da će veliki proizvođači uspjeti održati kapacitete.

Usklađivanje sa tržištem i novi udar troškova

“Ono što sad dijelom utječe na cijenu je najavljeno poskupljenje struje, koje će biti ozbiljno za industriju, te kontinuiran rast cijena rada”, ističe Miličić

“Cijene su već krenule da se koriguju, samo će se negdje javiti prije, negdje kasnije”, ističe Rakić.

A posao ne poznaje granice entiteta. Ono što se dešava na farmi u sjeveroistočnoj BiH, dešava se i u jugozapadnom dijelu. I sve farme će osjetiti te procese prije ili kasnije.

“Dolazimo u prirodnu fazu, gdje ćemo raditi sa normalnim maržama, jer trenutno nismo zadovoljni. Mnogo ljudi je izašlo iz ovog posla. Sada ponovo dolazimo u fazu održivosti, ništa više”, ističe Rakić.

Sličan stav dijeli i Predrag Miličić, direktor Agreksa iz Donjeg Žabara i predsjednik Zajednice živinara RS-a, koji ističe da se radi o usklađivanju cijena sa tržišnim kretanjima.

„Cijene će porasti za oko 20 do 30 feninga po deset jaja, što je povećanje od oko 12 posto. Proizvođačima se, međutim, najavljuje i poskupljenje električne energije za 60 do 70 posto, što će dodatno opteretiti industriju“, navodi Miličić.

Dodaje da je na cijenu jaja sada više utjecala ponuda i potražnja nego sami proizvodni troškovi, te da BiH trenutno ima najniže cijene jaja u Evropi. „Uvoz trenutno nije isplativ, jer su cijene u regionu više, pa nema potrebe za dodatnim uvozom“, kaže Miličić.

Mljekari pod pritiskom otkupljivača

Istovremeno, proizvođači mlijeka suočavaju se s padom otkupnih cijena. Iako se nedavno govorilo o mogućem povećanju cijena mlijeka u Tuzlanskom kantonu, Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona, ističe da za sada nema značajnijih promjena.

„Otkupljivači su već smanjili otkupnu cijenu za dva feninga, uz obrazloženje da je povećana proizvodnja. Međutim, to ne ide u prilog primarnim proizvođačima, posebno nakon sušnog perioda“, kaže Bulut.

Trenutno se otkupna cijena mlijeka u SBK-u kreće od 70 do 90 feninga, dok se u prodavnicama litra mlijeka prodaje i do 2,5 marke. „To su ogromne razlike. Na deset litara mlijeka dobije se tri do četiri kilograma pavlake koja se prodaje za 10 KM. Marže su velike, a dobit otkupljivača na kraju godine broji se u milionima“, naglašava Bulut.

Poljoprivrednici upozoravaju da bi nastavak rasta troškova mogao dovesti do smanjenja proizvodnje ili potpunog odustajanja od pojedinih grana. „Proizvođači su na ivici održivosti. Ako otkupne cijene nastave padati, mnogi će biti primorani da se okrenu drugim djelatnostima“, zaključuje Bulut.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Foto: Iiustracija/Fena/Tijana Grujić)