Mladi u Bosni i Hercegovini i dalje su među najugroženijim grupama na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu 2025. iznosi 33,9 posto, a na evidencijama službi zapošljavanja nalazi se između 66 i 67 hiljada osoba uzrasta od 15 do 29 godina. Uprkos blagom padu broja nezaposlenih, odlazak mladih u inostranstvo i dalje je masovan, što zemlju dugoročno osiromašuje i radno i demografski.

Upravo zbog toga, Bosna i Hercegovina će od 2026. godine pokrenuti pilot-projekt “Garancije za mlade”, evropski model koji obavezuje institucije da svakoj mladoj osobi u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanja ili gubitka posla ponude posao, obuku, dodatno obrazovanje ili podršku za samozapošljavanje. Pilot će se realizovati u nekoliko sredina, među kojima je i Brčko distrikt, a nadležni ističu da će uspjeh zavisiti od kvaliteta ponuda, saradnje s poslodavcima i boljeg povezivanja obrazovnih i zapošljavačkih institucija.

Glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić naglašava da su mladi u BiH tradicionalno jedna od najugroženijih kategorija na tržištu rada. Prema njegovim riječima, problemi su duboko strukturni – od neusklađenosti obrazovanja i potreba privrede do ograničenih sredstava za aktivne mjere zapošljavanja. Iako se broj mladih na evidencijama donekle smanjio, Pupić upozorava da to ne znači da su našli posao, već da mnogi odlaze iz zemlje. Dodaje i da se poslodavci godinama žale na manjak praktičnih vještina kod mladih, dok sistem sporo reaguje na potrebe tržišta rada. “Garancije za mlade” bi, smatra on, mogle postati ključni mehanizam koji će spojiti institucije, poslodavce i obrazovanje u jedinstven lanac zapošljavanja.

Profesor Ljiljan Veselinović, autor situacione analize uoči implementacije projekta, objašnjava da je riječ o mehanizmu koji se u Evropskoj uniji pokazao izuzetno uspješnim i koji sada i BiH može primijeniti uz podršku evropskih fondova. “Suština Garancije nije da mlada osoba dobije bilo kakvu ponudu, nego kvalitetnu i smisleno prilagođenu njenim sposobnostima i interesima. Ključno je da se institucije međusobno povežu i da pristup mladima ne bude birokratski, već savjetodavan i motivirajući”, ističe Veselinović. Dodaje da iskustva iz zemalja poput Švedske i Estonije pokazuju da se rezultati postižu tek kada država aktivno dopire do mladih koji su izvan sistema – onih koji se ne školuju, ne rade i ne traže posao, ali bi uz podršku mogli postati dio tržišta rada.

Brčko distrikt biće jedna od prvih sredina u kojoj će se mehanizam testirati. Omladinski radnik Harun Šabanović pojašnjava da je lokalna administracija već završila pripremnu fazu i da će pilot početi početkom 2026. godine. “Cilj je da svaka mlada osoba od 15 do 30 godina koja završi školu ili ostane bez posla u roku od četiri mjeseca dobije konkretnu ponudu – posao, obuku ili dodatno obrazovanje. Nakon registracije u Zavodu za zapošljavanje, savjetnik s mladom osobom pravi individualni plan zapošljavanja, koji može uključivati praksu kod poslodavca, stručno osposobljavanje ili podršku za samozapošljavanje”, objašnjava Šabanović. U prvoj fazi planirano je uključivanje između 300 i 400 mladih, a najveći izazov biće pronalazak onih koji su izvan sistema, takozvane NEET populacije.

Pupić upozorava da će u Federaciji BiH značajna prepreka biti takozvane “pasivne” evidencije, koje otežavaju precizno targetiranje korisnika. “Veliki broj osoba prijavljen je samo radi ostvarivanja zdravstvenih prava, dok u stvarnosti rade na crno ili žive van zemlje. To stvara iskrivljenu sliku o tržištu rada i otežava aktivan rad savjetnika sa stvarnim tražiteljima posla”, kaže on, dodajući da će uspjeh Garancija zavisiti i od jačanja aktivne radne snage, posebno među mladima, ženama i stanovništvom u ruralnim područjima.

S druge strane, Šabanović ističe da među mladima vlada veliko nepovjerenje u sistem, ali da upravo “Garancije za mlade” mogu biti prekretnica. “Godinama su razočarani i ne vjeruju da institucije mogu pomoći. Ako se ovaj mehanizam primijeni dosljedno i transparentno, to može vratiti povjerenje i pokazati da država konačno ima plan za mlade”, poručuje.

Pilot-projekat “Garancije za mlade” u Bosni i Hercegovini planiran je za 2026. godinu i, ako se pokaže uspješnim, trebao bi prerasti u trajni model zapošljavanja mladih. Njegova vrijednost ne mjeri se samo u broju zaposlenih, već u mogućnosti da se obnovi izgubljeno povjerenje, povežu obrazovanje i tržište rada, i zadrže mladi ljudi koji danas BiH napuštaju u potrazi za sigurnijom budućnošću.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Foto: Ilustracija/Fena)