Termopostrojenja Elektroprivrede BiH u Tuzli i Kaknju datiraju iz prošlog vijeka. Izgrađena su 60-tih i 70-tih godina, i iako je njihov životni ciklus odavno završen, u pogonu su i svojim radom učestvuju s cca 80 % u ukupnoj proizvodnji električne energije Elektroprivrede BiH. O njihovom, i trenutnom stanju drugih proizvodnih kapaciteta, slučajevima povećanja emisija polutanata iz termoelektrana i sve izraženijem negodovanju javnosti, o tome je govorio Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju.

Trenutno stanje proizvodnih objekata je dosta složeno i raspoloživost blokova u našim  termoelektranama nije na visokom nivou. To je činjenica, kaže Tanović i pojašnjava: Revitalizacijama koje su urađene životni vijek je produžen za nekih 15-tak godina ali, mora se imati u vidu da su te revitalizacije završene u periodu do 2010.godine. U prethodnih 10-tak godina, u postrojenja u termoelektranama nije ništa, ili je vrlo malo ulagano, a sve zbog očekivanja ili nade da će u pogon ući novi proizvodni objekti, prvenstveno Blok 7 u TE „Tuzla“, i zbog toga su naši planovi su bili da do kraja 2023.godine, u potpunosti isključimo tri bloka instalisane snage preko 400 MW.   

Očekivanja ili nada kako ste rekli u vezi s Blokom 7, očito više nemaju osnova. Jedini novi proizvodni objekat je VE Podveležje, a realizacija drugih planiranih odvija se veoma sporo zbog niza okolnosti ali i zbog aktuelne zabrane raspolaganja državnom imovinom?

-Upravo zbog neizvjesnosti s izgradnjom Bloka 7, kao i ostalih zamjenskih energetskih objekata, Vlada i Parlament Federacije BiH su 2022.godine,  donijeli odluku o produženju rada Bloka 5 u Kaknju  i Bloka 4 u Tuzli, iako su već tada bili u dosta lošem stanju, i s tehničkog aspekta i nesigurni i nepouzdani. Kako je ovakva odluka donesena s ciljem obezbjeđenja stabilnosti i integriteta elektroenergetskog sistema FBiH, aktuelna Uprava je urgentno pokrenula projekte otklanjanja najkritičnijih mjesta na Bloku 4 u TE „Tuzla“ kako bi, barem sa sigurnosnog aspekta, bio što je moguće više raspoloživ. Pokrenuti su projekti zamjene parovoda svježe i međupregrijana pare, te sanacija generatora, kao i obavljanje remontnih radova. Projekte  smo započeli 1.maja ove godine i završili ih za 5 mjeseci,  tačno 30. septembra, odnosno u roku koji je bio i ugovoren. 30 miliona KM vlastitih sredstava smo uložili u ove radove. Blok 4 je trenutno u pogonu, a njegova revitalizacija se  planira  tokom 2027. i 2028. godine, kako bi mu se produžio životni vijek do 2050-te, jer je ovaj blok i toplifikacioni i koristi se i za proizvodnju toplotne  energije za zagrijavanje Tuzle i Lukavca. Ostala dva bloka u TE „Tuzla“ su u relativno zadovoljavajućem stanju i njihova raspoloživost i pouzdanost zavisi i od kvaliteta i kvantiteta uglja koji se spaljuje.

Kakva je trenutna situacija s postrojenjima u Kaknju?

-U TE „Kakanj“ je toku revitalizacija Bloka 7 snage 230 MW i trajat će do kraja maja naredne godine.  Pokrenuta je s ciljem produženja životnog vijeka Bloka za narednih 15-tak godina. Najveći radovi će se izvoditi na kotlu, rashladnim tornjevima, sistemu dopreme i pripreme uglja, kao i na turbini i generatoru. Planirano ulaganje u ove projekte je cca 80 miliona KM. Ostali blokovi, Blok 5 i Blok 6 su manje snage i trenutno su u radu. Veća ulaganja na njima se za sada ne planiraju. 

Loše hidrološke prilike posljednjih nekoliko godina značajno se odražavaju na rad vaših hidropotencijala na Neretvi. U kolikoj mjeri je osjetan taj  negativan odraz u vremenu insistiranja na obnovljivim izvorima? 

-Hidrološke prilike su okolnost  na koju ne možemo utjecati.  Izrazito sušni periodi, odnosno duži izostanci padavina, doveli su do toga da je posljednjih godina  proizvodnja u hidrolektranama na Neretvi oko 80 % u odnosu na naša planiranja,  iako su oprema i postrojenja u dosta dobrom stanju, posebno u  elektranama Jablanica i Grabovica. Kada je u pitanju HE Salakovac, revitalizacija ove elektrane do sada nije rađena i trenutno se vode pregovori sa Svjetskom bankom kako bi bila obezbjeđena sredstava za ove namjene. Agregate u Salakovcu je potrebno revitalizirati i njihov rad prilagoditi za mogućnost što boljeg bilansiranja, te za primarnu i sekundarnu regulaciju.Kada govorimo o obnovljivim izvorima, a već ranije ste spomenuli VE Podveležje u kontekstu izgrađenih novih objekata, dodaću da je rad vjetroelektrane stabilan ali,  moram to naglasiti, i ovisan od meteoroloških prilika.  

Vratićemo se termoelektranama, a zbog uticaja njihovog rada na na okoliš. Kakvi su planovi  Elektroprivrede  BiH u vezi sa smanjenje tog uticaja?

-Prema Evropskim direktivama termoenergetska postrojenja koja budu u atmosferu emitirala veće količine SO2, NOx i čvrstih čestica od dozvoljenih, nakon 31.12.2027.godine neće moći da rade ili konkretnije neće smjeti, biće im zabranjeno. U posljednje dvije godine intenzivirali smo aktivnosti  na izgradnji objekata koji će omogućiti rad termoelektrana i nakon ovog evropskog roka.  Poznato je da se i ranijih godina u Elektroprivredi BiH  dosta radilo na smanjenju emisija čvrstih čestica. U TE „Kakanj“ su ugrađeni tzv. hibridni filteri, odnosno, iza elektrofiltera je dodan i vrećasti filter čime je emisija čvrstih čestica svedena ispod 10 mg/Nm3, što je ispod evropskih normi. U TE „Tuzla“ rađena je rekonstrukcija elektrofiltera i emisije čvrstih čestica su svedene ispod 50 mg/Nm3,  što je u skladu sa evropskim direktivama. Također,  primarnim mjerama  radilo se na  smanjenju emisije NOx u obje termoelektrane.

Radite li na desumporizaciji? Takvi projekti nikada nisu provođeni? 

-Upravo zbog tog razloga smo i započeli značajne aktivnosti na ovim projektima. Uz to što su veoma skupi, iziskuju i vrijeme. U TE „Kakanj“ smo krajem prošle godine potpisali ugovor za odsumporavanje kompletne elektrane, konkretno blokova 6 i 7 i  realizacija  tog ugovora je u toku. Vrijednost mu je cca 126 miliona KM. Da bi se dimni gasovi nakon odsumporavanja mogli provesti kroz dimnjak od 300 metara, dimnjak se mora prilagoditi vlažnim dimnim plinovima, mora se iznutra obložiti posebnim zaštitnim materijalima. U toku ovih radova dimni plinovi s blokova 5 i 6 su preusmjereni na dimnjak visine 100 metara, i  trenutno se zbog toga  ima osjećaj da je došlo do enormnog povećanja sumpora u dimnim gasovima u TE. Sve ove aktivnosti se provode kako bi se u TE „Kakanj“ konačno izradilo postrojenje za odsumporavanje i kako bi zrak u općini Kakanj i ostalim mjestima oko termoelektrane bio što čišći i zdraviji. Rok za aktivnosti na dimnjaku je 6 mjeseci, ali smo u dogovoru sa izvođačem  intezivirali radove i očekujemo da će  biti završeni najdalje do kraja ove godine. Nakon toga, dimni gasovi će se ponovno preusmjeriti na dimnjak od 300 metara i  uticaj termoelektrane na  okoliš u općini Kakanj će biti smanjen. Također, u TE „Kakanj“ se priprema i projekat denitrifikacije u vrijednosti 55 miliona KM. Realizacijom i ovoga projekta, termoelektrana će  u potpunosti biti  prilagođena za rad u narednih 20-tak godina, a u skladu  s Evropskim direktivama.

Hoće li, ili da budemo precizniji, kada će  projekat odsumporavanja biti pokrenuti i u TE „Tuzla“?

-U TE „Tuzla“ je nešto složenija situacija kada je u pitanje odsumporavanje kompletne termoelektrane. Naime, u TE „Tuzla“ se za sagorijevanje koriste različiti ugljevi, mrki ugljevi za  Blok 6 i lignit za blokove 4 i 5, i zbog toga je potrebno je izgraditi dva različita postrojenja za odsumporavanje. U toku je evaluacija ponuda za odsumporavanje Bloka 6, a za blokove 4 i 5 donesena je investiciona odluka i priprema se tenderska dokumentacija. I u Tuzli je potrebno uraditi projekat denitrifikacije. Vrijednost ova tri projekat u TE „Tuzla“ prelazi 170 miliona KM.

Govorite o značajnim ulaganjima. Kako ćete osigurati novac imajući u vidu činjenicu da međunarodne finansijske institucije više ne  finansiraju termopostrojenja? 

-U naredne dvije godine je potrebno uložiti gotovo pola milijarde KM da bi se proizvodnja termoelektrana održala do 2050.godine. U pitanju je veliki iznos koji  Elektroprivreda  BiH uz pomoć Vlade FBiH, treba ili mora da obezbijedi iz vlastitih sredstava i kredita komercijalnih banaka. Bez realizacije ovih projekata nema ni pravilne, pravedne energetske tranzicije jer, ovi projekti omogućavaju i proizvodnju uglja u našim rudnicima, te njihovo postepeno gašenje ili zatvaranje kako ne bi došlo do naglog prestanka rada i rudnika i termoelektrana u kojima je trenutno blizu 8.000 radnika.

Negativan glas javnosti zbog uticaja termopostrojenja na okolinu je konstanta. Međutim, intenzitet mu je u posljednje vrijeme pojačan.  Zbog čega i kakva je saradnja s lokalnim zajednicama?

-Naravno, svaki vid transformacije energije iz jednog oblika u drugi utiče na okoliš, a time i na lokalnu zajednicu. Činjenica da radom posebno termoelektrana, a pogotovu što do sada nisu završeni projekti odsumporavanja i denitrifikacije, ima negativan uticaj na okoliš u Kaknju, Tuzli  i drugim područjima koja gravitiraju termoelektranama. Kada utvrdimo povećane emisije nekog polutanta s pojedinog bloka,  isključujemo taj blok, vršimo otklanjanje uzroka povećanja emisija  i vraćamo postrojenje u prvobitno stanje. To se trenutno radi na Bloku 5 u TE „Tuzla“,  gdje su zabilježene povećane emisije prašine. Blok je isključen iz pogona sve dok se stanje s elektrofilterom  ne sanira, i  tek nakon sanacije će ponovno ići u rad. U općini Kakanj trenutno imamo problem jer su dimni plinovi preusmjereni na dimnjak od 100 metara o čemu sam govorio u ranijem odgovoru, i stanovništvo u okolnim naseljima je  nezadovoljno takvim radom. Međutim, sanaciju dimnjaka od 300 metara smo pokrenuli kada ne radi Blok 7, a po mogućnosti se isključuje neki od blokova 5 ili 6, tako da je proizvodnja u TE „Kakanj“ značajno smanjena i iznosi cca 40% u odnosu na mogućnosti. Dakle Elektroprivreda BiH i TE „Kakanj“ su učinili sve kako bi uticaj na okoliš bio što manji, a da se u međuvremenu održi i minimum proizvodnje neophodne za funkcionisanje elektroenergetskog sistema, kao i proizvodnja toplotne energije za grijanje  Kaknja.

Elektroprivreda BiH je zakonski obavezna na uplaćivanje novčanih sredstava Tuzli i Kaknju po osnovu rada termoelektrana. O kojim iznosima je riječ?

-Poštujući pozitivne zakonske propise zbog rada termoelektrana, Elektroprivreda BiH redovno godišnje u lokalne budžete uplaćuje značajna sredstva i to za općinu Kakanj 4,5-5 miliona KM, a za Grad Tuzla između 5 i 5,5 miliona KM. Po okončanju okolišnih projekata koje sam naprijed naveo, uticaji termoelektrana na lokalno stanovništvo će u značajnoj mjeri biti smanjen i zbog toga molimo  stanovništvo i apelujemo da nam pruži punu podršku u realizacije ovih projekata.  

(TIP/Izvor: fena)