Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK BiH) u kojem naglašava obavezu evidentiranja i provođenja pravnih posljedica pravosnažne presude Miloradu Dodiku, a koje se odnose i na prestanak funkcije predsjednika stranke SNSD.

Kako je i poznato Dodik je otkupio kaznu zatvora od godinu jer je to po Krivičnom zakonu BiH moguće, a ostaje mu drugi dio pravosnažne presude – zabrana političkog djelovanja narednih šest godina.

Mandat predsjednika RS-a mu je oduzet nakon pravosnažne presude Suda BiH, ali u istoj nije detaljno navedeno niti je pojašnjeno da li on i dalje može obnašati funkciju lidera SNSD-a.

Iako je taj dio ostao nedorečen, u susret prijevremenim izborima u RS-u Nebojša Vukanović, lider “Liste za Pravdu i red” se žalio na odluku CIK-a kojom je potvrđena kandidatura za predsjednika RS-a ispred SNSD-a iako je potpisao Dodik.

Njegovu žalbu je odbilo Apelaciono vijeće Suda BiH, a sada ta pravosudna institucija traži od CIK-a da do kraja postupi po pravnim posljedicama po Dodika, a da nikad nisu pojasnili ni da li se one odnose i na prestanak njegove funkcije predsjednika SNSD-a.

Šta je navedeno u dopisu?

U dopisu kojeg su poslali CIK-u 16. oktobra 2025. godine, podsjeća se da je Dodik osuđen na godinu zatvora te da mu je izrečena zabrana obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske na šest godina. Sud BiH posebno naglašava da pravne posljedice presude nastupaju po sili zakona od dana kada je ona postala pravosnažna, odnosno 12. juna 2025. godine.

Te gore stavke su, važno je istaći, od ranije poznate javnosti, međutim dopisu se pojavljuje i novi detalj koji sugeriše da Dodik ne bi trebao imati uloge ni u svim organima, uključujući i političke subjekte.

“Pravne posljedice uključuju i prestanak službene dužnosti i zaposlenja u svim institucijama i pravnim subjektima, neovisno o načinu finansiranja. Sud se poziva i na Zakon o političkim organizacijama Republike Srpske, u kojem jasno stoji da političke stranke imaju svojstvo pravnog lica te da registar vodi nadležni osnovni sud prema sjedištu stranke. Po Statutu SNSD-a predsjednik stranke je ujedno i njen politički i izvršni organ koji zastupa i predstavlja stranku”, navdeno je u dopisu CIK-u kojeg potpisuje sutkinja Sena Uzunović koja je donijela pravosnažnu presudu protiv Dodika.

Dalje su se iz Suda BiH pozvali na važeće zakone, ali nisu precizirali da Dodik ne može biti na čelu SNSD-a već Sud BiH traži od CIK-a da navedene zakone protumači i postupi po njima.

Zašto dopis CIK-u?

Ipak, otvoreno je pitanje zašto je dopis poslan CIK-u, kada je upravo Osnovni sud u Banjaluci nadležan za vođenje registra političkih stranaka, a u kojem se Milorad Dodik i dalje vodi kao predsjednik SNSD-a.

Za N1 je potvrđeno da je CIK nakon zaprimanja dopisa održao sjednicu Kolegija na kojoj je većinom glasova (4:3) odlučeno da se taj dokument proslijedi sudu i tužilaštvu u Banjaluci koji vode registar stranaka, a o tome će obavijestiti i Sud BiH.

Na ovaj način otvara se pitanje kako će se dalje provoditi presuda i ko je nadležan da evidentira prestanak Dodikove funkcije u stranci. Iako Sud BiH naglašava da su posljedice obavezne i automatske, ostaje dilema nad kojim organom leži odgovornost da to formalno sprovede u registru.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Sutkinja Suda BiH Sena Uzunović koja je poslala dopis CIK-u i izrekla presudu Dodiku | N1)