Digitalna revolucija donijela je novi talas etičkih dilema u humanitarnom sektoru. Prema upozorenjima globalnih stručnjaka za zdravstvo i etičku komunikaciju, sve veći broj humanitarnih organizacija koristi AI-generisane slike ekstremnog siromaštva, djece i preživjelih seksualnog nasilja, otvarajući pitanje da li se svijet suočava s novom erom tzv. “poverty porna” — senzacionalističkog prikazivanja patnje s ciljem izazivanja sažaljenja i donacija.

“Poverty porn 2.0”: siromaštvo u doba vještačke inteligencije

„AI slike su svuda“, kaže Noah Arnold iz organizacije Fairpicture sa sjedištem u Švicarskoj, koja se bavi promocijom etičke upotrebe vizualnog materijala u razvojnim i humanitarnim projektima. “Neki ih već aktivno koriste, a mnogi eksperimentišu, testirajući granice dozvoljenog.” Sličan stav dijeli i Arsenii Alenichev, istraživač s Instituta za tropsku medicinu u Antwerpenu, koji proučava način na koji se u globalnom zdravstvu proizvode i koriste slike siromaštva. On upozorava da se umjetno generisane fotografije sve češće oslanjaju na stereotipe: “Djeca s praznim tanjirima, ispucala zemlja, lice bola i bijede – to su stari vizualni obrasci, samo digitalno rekonstruisani.”

Alenichev je dokumentovao više od 100 AI-generisanih slika koje su koristile nevladine organizacije ili pojedinci u kampanjama protiv gladi i seksualnog nasilja. Neke prikazuju dijete koje kleči u blatnjavoj vodi ili afričku djevojčicu u vjenčanici sa suzom na obrazu – scene koje, prema njemu, “karikiraju stvarnost i učvršćuju kolonijalne narative o ‘jadnima s globalnog juga’”. U članku objavljenom u časopisu Lancet Global Health, on ovaj fenomen naziva “poverty porn 2.0”.

Niža cijena i izbjegavanje pitanja pristanka

Iako je teško precizno odrediti koliko se ovakve slike koriste, stručnjaci se slažu da potaknuti finansijskim ograničenjima i etičkim dilemama oko pristanka njihov broj naglo raste.  “Organizacije se sve više okreću sintetičkim slikama jer su jeftine i ne zahtijevaju saglasnost stvarnih osoba,” ističe Alenichev. Arnold dodaje da su američka smanjenja budžeta za međunarodne nevladine organizacije dodatno ubrzala ovu praksu.

Na popularnim platformama za prodaju fotografija, kao što su Adobe Stock i Freepik, sada se mogu pronaći desetine AI-generisanih slika pod pojmom “poverty”. Opisi uz fotografije glase: “Fotorealistično dijete u izbjegličkom kampu”, “Azijska djeca plivaju u rijeci punoj otpada” ili “Bijeli volonter pruža medicinsku pomoć crnoj djeci u afričkom selu”. Adobe, primjerice, prodaje licence za takve slike po cijeni od oko 60 funti.

„One su toliko rasno pristrasne da je šokantno da su uopće dopuštene za objavljivanje,“ kaže Alenichev. „Takve slike šire najgore stereotipe o Africi, Indiji i drugim regijama.“

Platforme prebacuju odgovornost na korisnike

Izvršni direktor Freepika, Joaquín Abela, izjavio je da je odgovornost za korištenje takvih slika na potrošačima i medijima, a ne na platformama koje ih hostuju. „Naše slike kreira globalna zajednica korisnika, a mi samo posredujemo u prodaji licenci,“ rekao je. Abela navodi da Freepik pokušava “ubrizgati raznolikost” u svoju bazu podataka, naročito kada je riječ o profesijama poput advokata i direktora, ali priznaje da je to borba bez kraja:
„To je kao da pokušavate osušiti okean. Trudimo se, ali ako kupci širom svijeta žele slike na određeni način, mi ih ne možemo spriječiti.“

Kada i UN i poznate humanitarne organizacije posegnu za AI-jem

Upotreba vještačke inteligencije nije ograničena na male projekte. Godine 2023. Plan International u Nizozemskoj objavio je kampanju protiv dječjih brakova koristeći AI-generisane slike djevojčice s modricom ispod oka i trudne tinejdžerke. Sličan pristup zabilježen je i u video materijalu Ujedinjenih nacija, koji je koristio AI “rekonstrukcije” seksualnog nasilja tokom sukoba u Burundiju 1993. godine. Nakon upita The Guardiana, UN je uklonio video, uz objašnjenje da je “pokazivao neprikladnu upotrebu AI tehnologije i mogao ugroziti integritet informacija”. “Ujedinjene nacije ostaju predane podršci žrtvama seksualnog nasilja u sukobima, uključujući inovacije i kreativne pristupe zagovaranju,” navodi se u saopštenju UN-a.

Etika, dostojanstvo i granice stvarnosti

Rastuća upotreba AI slika dolazi nakon godina rasprava o etičkom predstavljanju patnje i dostojanstvenom pripovijedanju u humanitarnim komunikacijama. “Izgleda da je mnogima jednostavnije koristiti gotove vizuale koji ne zahtijevaju pristanak, jer – navodno – to nisu stvarni ljudi,” kaže Arnold.

Komunikacijska savjetnica Kate Kardol smatra da je ova pojava korak unazad: „Strašno je vidjeti da borba za etično prikazivanje ljudi koji žive u siromaštvu sada mora da se vodi i protiv nerealnih, digitalno kreiranih likova. To je tužno i zastrašujuće.“

Opasnost od reprodukcije pristrasnosti

Istraživanja pokazuju da generativni AI alati često ponavljaju i pojačavaju društvene predrasude koje postoje u stvarnom svijetu. Alenichev upozorava da će takve slike, ako nastave da cirkulišu internetom, završiti u bazama podataka za treniranje novih AI modela – što bi moglo umnožiti i učvrstiti postojeće rasne i kulturne stereotipe. Portparol Plan Internationala izjavio je da je organizacija u međuvremenu usvojila smjernice koje zabranjuju prikazivanje djece uz pomoć AI alata, te da je prethodna kampanja koristila takve slike “kako bi se zaštitila privatnost i dostojanstvo stvarnih djevojčica”.

Iz kompanije Adobe nisu željeli komentarisati optužbe.

(TIP/Izvor: federalna.ba/The Guardian/Foto: Plan International/YouTube)