Turizam u Bosni i Hercegovini je priča o saradnji i partnerstvu, a ne samo o destinacijama. Iza svake označene staze, svakog obnovljenog seoskog domaćinstva i svakog osnaženog zaštićenog područja stoje domaće institucije na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, zajedno sa zajednicama, civilnim društvom i privredom, uz podršku međunarodnih partnera među kojima su Ujedinjene nacije, Evropska unija, Italija, Švedska, Globalni fond za životnu sredinu (GEF) i mnogi drugi. Njihov zajednički cilj je da turizam postane pokretač novih radnih mjesta, ruralnog razvoja i očuvanja prirode, uz poštivanje ljudi i okoliša.

Pet zaštićenih

Zahvaljujući ovom zajedničkom naporu, turizam stvara nova sredstva za život u planinskim selima, štiti pejzaže poput Prenja i pozicionira zemlju na globalnu turističku mapu. Bilo kroz mreže održivih staza, podršku proizvođačima maslinovog ulja u Hercegovini ili razvoj avanturističkog i klimatski otpornog turizma na olimpijskim planinama, ove inicijative pokazuju šta je moguće kada partnerstva rade u korist ljudi i planete.

Uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) i drugih međunarodnih partnera, UNDP kroz projekat Održivost zaštićenih područja radi sa vlastima, privatnim sektorom i zajednicama na usklađivanju turizma sa očuvanjem prirode. U Kantonu Sarajevo pilotirane su šeme sponzorstava i oglašavanja, što je parkovima omogućilo prikupljanje sredstava za infrastrukturu i očuvanje. U Nacionalnom parku Kozara uveden je novi model naplate koji doprinosi održivosti turizma.

Ukupno je pet zaštićenih područja razvilo planove za prevenciju požara i otpornost, dok su restauracija zaštićenog staništa Tišina i regeneracija bosanskog planinskog tritona u Prokoškom jezeru pokazali kako očuvanje biodiverziteta jača turističku ponudu.

Turistička platforma Via Dinarica, razvijena uz podršku Italijanske agencije za razvojnu saradnju i drugih međunarodnih partnera, entitetskih i kantonalnih vlada te ministarstava turizma, postala je simbol transformacije Bosne i Hercegovine. Od njenog pokretanja prije deset godina mapirano je više od 2.800 kilometara staza, otvoreno 100 radnih mjesta i unaprijeđeno 1.000 kreveta u planinskim domovima i pansionima. Broj posjetilaca porastao je sa svega 4.500 u 2015. na 90.000 u 2017. i na 200.000 u 2021, uz globalna priznanja od National Geographica i Lonely Planeta. Najnovije priznanje stiglo je 2024. godine, kada je biciklistička staza TransDinarica, usko povezana sa Via Dinaricom, uvrštena među 10 najboljih svjetskih biciklističkih ruta prema časopisu TimeOut, navode iz UNPD-a.

Čak i tokom pandemije, inicijativa je mobilizirala preko 700.000 USD lokalnog sufinansiranja u saradnji sa 18 općina, podržala više od 60 pružalaca usluga, stvorila ili očuvala 80 radnih mjesta (60% za žene) i realizirala skoro 20 manjih infrastrukturnih projekata. Do 2021. godine Via Dinarica je dočekala 200.000 posjetilaca, od kojih je polovina dolazila iz inostranstva. Trenutna faza održava skoro 1.000 kilometara staza, stvara 30 novih radnih mjesta i pomaže više od 20 pružalaca usluga da modernizuju svoju ponudu kroz eko-standarde i digitalne alate.

Kroz program EU4AGRI, finansiran od Evropske unije i implementiran od UNDP-a i partnera, ruralne zajednice su diverzificirale svoje ekonomije i stvorile nove turističke prilike. Sa 2,7 miliona USD uloženih u 30 projekata, skoro 500 poljoprivrednika i preduzetnika dobilo je podršku za razvoj novih proizvoda, usluga i ponuda u ugostiteljstvu. Proizvođači maslinovog ulja u Hercegovini osigurali su zaštićene geografske oznake, a lokalni proizvođači su 2024. osvojili 11 međunarodnih medalja, stekavši prepoznatljivost na globalnom tržištu i istovremeno turistima ponudivši autentične mediteranske tradicije.

Investicije u lokalne pijace, pansione i male ugostiteljske kapacitete otvorile su nova radna mjesta, ojačale lokalne ekonomije i učinile sela u Bosni i Hercegovini privlačnijim posjetiocima u potrazi za autentičnim iskustvima.

Bosna i Hercegovina je zemlja planina, rijeka i staza koje inspirišu – od trkača na Trebeviću, veslača na Drini u Ustiprači, do biciklista na Jahorini. Ipak, klimatske promjene mijenjaju ove pejzaže, skraćuju zime, smanjuju snježne padavine i stavljaju resurse pod sve veći pritisak. Zato UNDP, zajedno sa institucijama i partnerima, pomaže oblikovanju viziju otpornog turizma za Olimpijske planine i šire.

Ključne aktivnosti uključuju diversifikaciju cjelogodišnjeg turizma kako bi se smanjila zavisnost od zimskih prihoda, kreiranje edukativnih planinarskih staza, postavljanje moderne meteorološke stanice za jačanje klimatskog monitoringa, digitalizaciju poslovanja radi efikasnijeg korištenja resursa i unapređenje energetske efikasnosti planinske infrastrukture. Ove mjere, razvijene u dijalogu sa institucijama i usklađene s klimatskim obavezama BiH, osiguravaju da turizam bude i održiv i otporan.

Inkluzivnost

Nijedan akter sam ne bi mogao postići ovakav napredak. To je rezultat saradnje domaćih institucija, općina, zajednica, organizacija civilnog društva, lokalnih biznisa i međunarodnih partnera, uključujući Evropsku uniju, Italiju, Švedsku i druge. Uloga UNDP-a bila je da poveže ove aktere, pruži tehničku ekspertizu i osigura da razvoj turizma bude i održiv i inkluzivan. Inkluzivnost također znači prilagođavanje turističkih destinacija potrebama osoba s invaliditetom, kako bi svi mogli imati koristi od razvoja ovog sektora i doprinijeti njegovom rastu. Na Svjetski dan turizma, Bosna i Hercegovina može s povjerenjem gledati u budućnost turizma.

Vrednovanjem prirode, osnaživanjem ljudi, izgradnjom snažnih partnerstava i osiguravanjem da niko ne bude izostavljen, zemlja pokazuje da turizam može biti pokretač prosperiteta za ljude danas i za generacije koje dolaze. Na taj način, održivi turizam pozicionira BiH da unaprijedi svoja opredjeljenja u okviru Ciljeva održivog razvoja.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Foto: Adnan Bubalo za UNDP)