Izgradnja autoceste od Tuzla do Orašja, jedan je od najvažnijih kapitalnih projekata u Bosni i Hercegovini. Njegove realizacije nema ni na pomolu, a rok za izradu glavnog projekta je davno probijen, uz opravdanje da ga koče administrativni problemi.

Građani Tuzlanskog kantona, a posebno privrednici, već 50 godina čekaju na saobraćajnice kakve dolikuju ovoj regiji Bosne i Hercegovine.

Ranijih godina optimistično su najavljivane realizacije velikih projekata, a među njima je i izgradnja autoceste od Tuzla do Orašja.

Realizacija ugovora o izradi, odnosno dopuni idejnog i izradi glavnog projekta autoceste Orašje – Tuzla, dionica Tuzla – Maoča suočila se s ozbiljnim kašnjenjima.

Iako je rok za završetak glavnog projekta bio planiran za sredinu 2024. godine, do realizacije nije došlo zbog administrativnih prepreka, tačnije nemogućnosti pretvorbe poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko, što je uslov za izdavanje urbanističke saglasnosti.

Inače, ovo je navedeno u odgovoru Javnog preduzeća Autoceste FBiH, a na pitanje koje im je uputio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić.

“Iako je rok za izradu glavnog projekta bio polovina 2024. godine, zbog nemogućnosti pretvorbe poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko, a samim tim i izdavanje urbanističke saglasnosti došlo je do kašnjenja u realizaciji projekta. U narednom periodu JP Autoceste FBiH će pokrenuti postupak ishodovanja urbanističke saglasnosti za određene dijelove dionice buduće autoceste Orašje – Tuzla, dionica Tuzla – Maoča”, napisano je u odgovoru.

U međuvremenu, kako tvrde iz Autocesta FBiH, dok dionica Tuzla – Maoča stoji zakočena, planom poslovanja za 2025. godinu predviđene su aktivnosti na drugim projektima izgradnji brzih cesta Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod i Šićki Brod – Dubrave – Kalesija – entitetska linija.

“Ugovori za te projekte su potpisani i njihova realizacija je već u toku”, tvrde iz Autocesta FBiH.

Inače, ovo nije prvi put da projekat izgradnje autoceste od Tuzle do Orašja nailazi na probleme. Aktivnosti su bile zakočene i prije dvije godine zbog utvrđenog rudnog polja kroz koji bi trebala prolaziti dionica od Tuzle do Srebrenika te se pristupilo dodatnim geostatičkim analizama koje su usporile projekat.

Ovakav razvoj događaja ponovo otvara pitanje efikasnosti u pripremi i koordinaciji infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH, gdje se administrativne prepreke i komplikovani postupci pretvorbe zemljišta nameću kao ključne kočnice strateškim projektima.

(TIP/Izvor: Klix.ba/Autor: A.K./Foto: Klix)