Vrijeme koje ljudi provode na društvenim mrežama dostiglo je vrhunac 2022. i od tada je u stalnom opadanju, a istovremeno ove platforme gube “društveni” karakter kako ih ljudi sve manje koriste za komunikaciju sa drugima a sve više da ispune slobodno vrijeme.

Financial Times piše da ćemo se u nekim narednim godinama vjerovatno osvrnuti na ovaj trenutak kao tačku kada su društvene mreže iscrpile originalnu svrhu i kvalitet.  Tako su ubrzano počele da se mijenjaju i da od mjesta gdje treba biti viđen postaju zabačeni kutak interneta koji posjećuju samo oni koji nemaju pametnija posla.

Meta i OpenAI su nedavno najavili nove društvene platforme za objavljivanje kratkih video clipova napravljenih pomoću vještačke inteligencije, što pretpostavlja da postoji neiskorištena potražnja za mogućnošću kreiranja i gledanja još više sadržaja.

To je “ultra prerađeni sadržaj” koji bi u najboljem slučaju imao zanemarljivu informativnu vrijednost, piše britanski list i dodaje da višegodišnja degradacija društvenih mreža izgleda odbija ljude.

Istraživanje koje je za britanski list uradila kompanija GWI, analizirajući online navike 250.000 odraslih u više od 50 zemalja, pokazuje da su stariji od 16 godina na kraju 2024. godine na društvenim mrežama provodili u prosjeku dva sata i 20 minuta dnevno, gotovo 10 odsto manje nego 2022.

Pad je najizraženiji među nekada najvećim korisnicima – tinejdžerima i dvadesetogodišnjacima

Sadržaj generisan vještačkom inteligencijom već je prisutan na TikToku i YouTubeu, a društvene platforme koje su nekada bile mjesto gde ljudi razmenjuju novosti sa prijateljima i porodicom, postaju mjesto gde je sve manje interakcije između ljudi.

“Sada smo svjedoci transformacije društvenih medija u antidruštvene medije, većina ljudi ne učestvuje aktivno na platformama, a interakcije iz stvarnog svijeta se zamjenjuju skrolovanjem”, piše Financial Times.

Istraživanje je pokazalo da je udio ljudi koji su naveli da koriste društvene platforme da bi ostali u kontaktu s prijateljima, iznijeli su svoja mišljenja ili upoznali nove ljude, opao za više od četvrtine od 2014. godine.

S druge strane, “refleksno otvaranje aplikacija radi ispunjavanja slobodnog vremena je poraslo”, što odražava štetno pomjeranje sa svjesnog na surfanje bez razmišljanja.

Društvene mreže danas pribjegavaju “sve očajnijim metodama” da bi privukle pažnju

“Mnoge od ovih aplikacija više nisu zapravo društvene aplikacije u bilo kojem smislu te riječi. To su aplikacije koje maksimiziraju vrijeme provedeno ispred ekrana, koristeći sva potrebna sredstva da bi izvukle dodatne sekunde i minute”, piše Financial Times.

List dodaje da bi bilo dobro da nije u pitanju samo zasićenje društvenim medijima, nego da je to iskustvo degradirano do te mjere da je trgnulo ljude i navelo ih da se okrenu zdravijem načinu korištenja svog vremena.

Jedini izuzetak od ovog globalnog trenda je Sjeverna Amerika, gdje vrijeme provedeno na društvenim mrežama nastavlja da raste, sa 15 odsto više nego u Evropi 2024. godine.

Dok se dokazi da društvene mreže nanose štetu osporavaju, Financial Times navodi da te debate često ne uspijevaju da objasne kako su se platforme fundamentalno promijenile od mjesta povezivanja do izolacije i odvlačenja pažnje.

“Jedan od najjačih argumenata za štetni uticaj jeste da je vrijeme provedeno na ovim platformama u stvari vrijeme koje nije provedeno za negovanje interakcija sa drugim ljudima. Ako se taj trend mijenja, sigurno ne bi bilo loše. Ako se na kraju proširi na Ameriku, još bolje”, navodi londonski dnevnik.

(TIP/Izvor: Beta/Foto: Fena/Belga arhiva)