Vlada Tuzlanskog kantona u utorak je usvojila informaciju o problemima vezanim za pretvorbu poljoprivrednog i šumskog zemljišta u okviru projekta izgradnje autoceste Tuzla–Maoča. U izvještaju je istaknuto da se realizacija ovog strateškog projekta suočava sa ozbiljnim preprekama zbog privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom i nefunkcionisanja Komisije za državnu imovinu pri Vijeću ministara BiH.

Naime, prema važećim federalnim i kantonalnim zakonima, promjena namjene zemljišta je moguća tek nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i pribavljanja saglasnosti države kao vlasnika. S obzirom na to da je veliki dio zemljišta predviđenog za trasu autoputa i brze ceste u vlasništvu države Bosne i Hercegovine, procedura promjene namjene zemljišta nije moguća bez aktivnog učešća Komisije za državnu imovinu pri Vijeću ministara BiH. Ova komisija, međutim, već godinama ne funkcioniše, što u praksi znači potpunu blokadu investicijskih procesa. Imajući u vidu značaj realizacije ovog infrastrukturnog projekta, a kako bi se otklonile postojeće barijere, Vlada je danas uputila nekoliko inicijativa nadležnim institucijama viših nivoa vlasti.

Upućen je zahtjev Vijeću ministara BiH za hitno imenovanje Komisije za državnu imovinu, Inicijativa za izmjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te Inicijativa za dopunu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, uz Zahtjev za izuzeće određenih parcela od primjene ovog zakona. U obrazloženju Zahtjeva za izuzeće navedeno je da su precizirane parcele potrebne za izgradnju prve faze ceste Šićki Brod–Đurđevik, koja je od izuzetnog značaja za povezivanje Tuzlanskog kantona s ostatkom države. Izgradnjom ove dionice unaprijedila bi se sigurnost saobraćaja i protok roba, što bi doprinijelo privrednom rastu, privlačenju investicija, mobilnosti građana i ravnomjernijem razvoju Federacije BiH, navodi se u Zahtjevu kojim je od Ureda visokog predstavnika u BiH zatraženo izuzeće predmetnih parcela na trasi puta.

Vlada Tuzlanskog kantona ističe da će nastaviti s pripremnim aktivnostima u okviru svojih nadležnosti, te očekuje da institucije viših nivoa vlasti i Ured visokog predstavnika omoguće deblokadu procesa i stvore uslove za nastavak realizacije projekta od strateškog značaja.

Nastavak ulaganja Vlade TK u dostojanstvo, sigurnost i povjerenje povratnika

S ciljem podrške povratku prognanih osoba, Vlada Tuzlanskog kantona je, u okviru Programa „Podrška povratku prognanih lica“, donijela šest odluka o odobravanju ukupno 148.315 KM za realizaciju infrastrukturnih projekata u zonama povratka. Za asfaltiranje priključnog puta i izgradnju ulične rasvjete u naselju Gornji Potočari, Općini Srebrenica je odobreno 34.660 KM. Općini Osmaci odobreno je 11.499 KM, kao učešće Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK, za izgradnju uzemljenja ulične rasvjete u naselju Mahala.

Za izgradnju ulične rasvjete u naselju Donja Mahala – Čaršija, pored Atik džamije u Koraju, općina Lopare, izdvojeno je 25.000 KM. Općina Bratunac dobila je 37.365 KM za asfaltiranje puta u Mjesnoj zajednici Glogova, na relaciji prema naselju Jazu i Staroj cesti. Za vanjsko uređenje površina u sklopu Medžlisa Islamske zajednice Vlasenica izdvojeno je 8.644 KM, dok je za izgradnju ograde na haremu mesdžida u Aljkovićima, Općini Banovići odobreno 31.147 KM. Ovim odlukama Vlada Tuzlanskog kantona potvrđuje opredjeljenje da povratničke zajednice ne budu zaboravljene, nego da kroz kontinuirane projekte dobiju bolje uslove za život. Svaka asfaltirana dionica puta, postavljena sijalica ili obnovljeni prostor nije samo ulaganje u infrastrukturu – to je ulaganje u dostojanstvo, sigurnost i povjerenje onih koji su, uprkos teškim okolnostima, odlučili vratiti se svojim domovima.

Vlada TK usvojila Plan jesenje sjetve za 2025. godinu

Vlada Tuzlanskog kantona je usvojila Plan jesenje sjetve za 2025. godinu, kojim je predviđeno da se na području kantona zasije ukupno 5.539,5 hektara poljoprivrednog zemljišta. U odnosu na realizovanu sjetvu u 2024. godini, to predstavlja povećanje površina za 385,5 hektara, odnosno 6,96 posto.

Prema planu, najveći dio površina bit će zasijan žitaricama – 3.908,5 ha, što čini 70,56 posto ukupnog plana sjetve, a u odnosu na prošlu godinu veće je za 379,5 ha, odnosno 10,76 posto. Najznačajnija kultura ostaje pšenica, koja će se sijati na 2.286 ha ili 41,27 posto planiranih površina, što je povećanje od 78 ha u odnosu na 2024. godinu. Industrijskim biljem planirano je zasijati 10 ha, što je na nivou prethodne godine, povrtnim biljem 359 ha (manje za 1,64%), dok je za krmno bilje planirano 1.262 ha (povećanje od 0,96%).

Kada je riječ o rasporedu po općinama i gradovima, Kalesija prednjači sa 1.055 ha ili 19,04 posto ukupnih površina, zatim slijede Tuzla (763 ha), Gračanica (745 ha), Gradačac (726 ha), Lukavac (609 ha) i Živinice (513 ha). Povećanje površina planirano je u gotovo svim lokalnim zajednicama, osim u Čeliću, Lukavcu i Srebreniku, gdje su predviđene blage redukcije. Najveći rast planiranih površina zabilježen je u Kalesiji – 30,56 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

S obzirom da je jesenja sjetva od posebnog značaja za prehrambenu sigurnost i stabilnost domaće poljoprivredne proizvodnje danas je izraženo očekivanje da će uvođenje novih poticajnih mjera i za relativno manje proizvođače, te redovne isplate poticaja sa kantonalnog nivoa dodatno animirati poljoprivredne proizvođače da zasiju i više od planiranih površina, čime bi se osigurali veći prinosi i jačala poljoprivredna proizvodnja na području kantona.

(TIP)