Planom jesenje sjetve na području Tuzlanskog kantona ove godine predviđeno je zasijavanje gotovo 40 hiljada hektara zemlje, ali to je skoro šest odsto manje nego prošle jeseni, što jasno pokazuje pad interesa poljoprivrednika za uzgoj žitarica i drugih kultura. Na njivama se ovih dana završava žetva silažnog kukuruza i obavljaju posljednji radovi pred sjetvu, ali ljetošnja suša značajno je umanjila prinose, u prosjeku za oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Niske otkupne cijene dodatno su povećale pesimizam ratara.

„Otkupna cijena pšenice bila je između 0,30 i 0,40 KM, a evo mi smo već ovih dana dobili i ponude iz poljoprivrednih apoteka gdje je sjemenska pšenica po jednom kilogramu 1,30 KM. To je drastična razlika i to je jedini i najveći razlog koji udaljava poljoprivrednike sa njiva“, kaže farmer iz Gornjih Živinica Eldin Gibanović.

Razlozi smanjenja sjetvenih površina, kako navode poljoprivrednici i stručnjaci, uključuju i manjak radne snage, njenu migraciju u druge sektore i odlazak u inostranstvo, ali i generalno opadanje interesa za poljoprivrednom proizvodnjom. U Vladi Tuzlanskog kantona priznaju da su niske otkupne cijene pšenice u značajnoj mjeri doprinijele padu interesa ratara. Kao mjeru poticanja najavljuju kantonalne podsticaje i za one koji pšenicu budu sijali na parcelama manjim od jednog hektara.

„Moramo svi ići sa prijedlogom da federalna Vlada, zbog značaja pšenice i ostalih strnih žita u ishrani stanovništva i pekarskoj i mlinskoj industriji, blagovremeno donese odluku o garantovanoj otkupnoj cijeni“, poručuje Samid Šarac, pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi TK.

Farmeri pozdravljaju povećanje izdvajanja za poljoprivredu u kantonalnim i federalnom budžetu, ali uz ogradu da poticaji moraju biti isplaćivani na vrijeme i da njihova visina prati rast cijena sjemenskog materijala i đubriva. 

„Ali moramo prije svega napraviti jedan malo ozbiljniji timski rad, moramo poslušati ljude koji su sa terena i moramo prije svega pokušati vratiti mlade ljude na selo“, ističe Gibanović.

Bez sistemskog pristupa, upozoravaju poljoprivrednici, teško je očekivati da će se trend smanjenja sjetvenih površina zaustaviti, a domaća proizvodnja žitarica opstati.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autor; Samir kahrović/Foto Ilustracija/BHRT)