Najveća vrijednost u pristupu EU fondovima i projektima koji se kroz njih realizuju leži u umrežavanju i činjenici da se BiH kroz ove projekte postavlja u istu ravan sa ostalim evropskim partnerima. Ne radi se samo o tome da mi preuzimamo znanje iz Evropske unije, već i o tome da znanje i iskustva iz BiH prenosimo nazad u EU- kazao je, govoreći o značaju evropskih projekata u kontekstu BiH, predsjednik Upravnog odbora Udruženja Sarajevo susret kultura Dino Mujkić.

Udruženje Sarajevo susret kultura nastalo je 2012. godine s idejom da se kroz simbolički prostor u sarajevskoj Ferhadiji, gdje se susreću osmanska i austrougarska arhitektura, prikaže bogata multikulturalna tradicija Bosne i Hercegovine.

Na tom mjestu postavljen je znak Sarajevo Meeting of Cultures, koji je ubrzo postao jedan od najpoznatijih gradskih simbola i nezaobilazna turistička atrakcija.

Znak Sarajevo Meeting of Cultures simbolizira jedinstvenu tačku susreta istoka i zapada, podsjećajući posjetioce da je Sarajevo grad u kojem različite kulture vjekovima koegzistiraju. Znak nije samo turistički orijentir, već i snažna poruka o vrijednostima mira, tolerancije  i zajedničkog života kroz vjekove.

Udruženje Sarajevo susret kultura već više od decenije aktivno učestvuje u evropskim projektima, kroz koje gradi mreže saradnje, razmjenjuje znanja i unosi inovacije u oblasti kulture, obrazovanja, turizma i sporta.

Kroz implementaciju i partnerstva sa stotinama organizacija širom EU, udruženje doprinosi pozicioniranju Sarajeva i BiH kao ravnopravnog dijela evropskog prostora vrijednosti.

Dino Mujkić profesor je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu, idejni tvorac turističke atrakcije (landmark) Sarajevo Meeting of Cultures, predsjednik Upravnog odbora Udruženja Sarajevo susret kultura. Priznati je evaluator projekata koji se realizuju u okviru evropskih programa.

Mujkić ističe da ima više od 30 godina iskustva u realizaciji projekata koje je finsirala EU.

– Tokom karijere implementirao sam više od stotinu EU projekata kroz institucije poput WUS Austria, UNSA,  Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja te Udruženja Sarajevo susret kultura. U posljednjih deset godina, kroz Udruženje Sarajevo susret kultura, proveli smo više od 15 evropskih projekata u oblastima kulturnog turizma, kulture, visokog obrazovanja i mladih.

Riječ je o projektima finansiranim iz različitih programa, poput Erasmus+, Interreg Euro-MED i drugih. Svake godine aktivno radimo i na razvoju preko 15 novih projektnih aplikacija u okviru Erasmus+, Horizon, Interreg i Kreativne Evrope, što potvrđuje naš kontinuirani angažman u unapređenju obrazovanja, kulture i društvenog razvoja-istaknuo je Mujkić

Navodi da je kao dugogodišnji direktor WUS Austria radio ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u zemljama poput Kosova, Moldavije i Armenije. Naglasio je da je to bilo važno iskustvo, jer je mogao da vidi različite modele razvoja društva kroz evropske projekte, te da uči kako se znanje prenosi i implementira u različitim kontekstima.

– Udruženje Sarajevo susret kultura danas je prepoznato u evropskim okvirima zahvaljujući aktivnom radu na projektima i povezivanju sa partnerima. Mi smo članice dvije velike mreže u kojima učestvuje više od 200 partnera iz cijele Evrope. Sa tim organizacijama sarađujemo svake godine, razmjenjujemo iskustva, radimo na zajedničkim inicijativama i gradimo nove projekte. To je naš najveći kapital: činjenica da BiH kroz jedno udruženje može biti u direktnom kontaktu sa stotinama evropskih institucija i organizacija. Na taj način donosimo nova znanja, ideje i prakse u BiH, ali i prenosimo našu realnost i inovacije u Evropu. Mi smo tokom 2025. godine dobili tri nova projekta koja ćemo da radimo naredne 2 ili 3 godine -istaknuo je.

Govoreći o sredstvima koja se dobiju putem apliciranja za projekte EU Mujkić kaže da ukupno gledano jesu značajna, ali kada se pogleda pojedinačni projekat, ti iznosi nisu tako veliki kako se percipira.

– U tome i jeste izazov, da se kroz relativno ograničena sredstva postignu promjene koje imaju dugoročan efekat. Bilo bi jako dobro da postoji koordinaciono tijelo u BiH koje bi pratilo rad na evropskim projektima, nadgledalo finansiranja i pružalo sistemsku podršku kroz sufinansiranje. To bi dalo stabilnost i omogućilo veću iskorištenost evropskih fondova -istaknuo je.

Govoreći o perspektivama Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji Mujkić je kazao da šansa leži u ljudima. Smatra da BiH ima obrazovane i kreativne mlade ljude koji žele ostati dio evropskog prostora vrijednosti.

– Evropski projekti nam pomažu da ih povežemo sa partnerima iz cijele Evrope i omogućimo im da grade karijere i život ovdje, a ne da nužno odlaze. Druga šansa je u našoj geografskoj i kulturnoj poziciji, BiH je most između različitih kultura, a to je resurs koji se mora valorizovati. Posebno kroz kulturni turizam i kreativne industrije već sada pokazujemo da imamo šta ponuditi Evropi – kazao je predsjednik Upravnog odbora Udruženja Sarajevo susret kultura Dino Mujkić.

Najveće prepreke kad je riječ o realizaciji kao i učešću u projektima EU Mujkić vidi u nedostatku institucionalne spremnosti.

– Najveće prepreke su u tome što se još uvijek suočavamo s brojnim administrativnim opterećenjima, nepoznavanjem osnovnih principa projekt menadžmenta i suštine same implementacije evropskih projekata. Nedostaje nam podrška državnih institucija na svim nivoima – umjesto sistemske pomoći često nailazimo na improvizacije i parcijalna tumačenja – smatra Mujkić.

On je istaknuo da takva situacija obeshrabruje organizacije i pojedince, jer se stvara osjećaj nesigurnosti i nedostatka stabilnog okvira za rad.

– Pored toga, nepostojanje sistema sufinansiranja projekata u BiH pravi ogromnu razliku u odnosu na zemlje koje već imaju jasne mehanizme institucionalne podrške. Imamo podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta, kao i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo kroz raspisane grantove, ali bi bilo daleko efikasnije kada bi na svim nivoima vlasti postojala sistemska rješenja za podršku organizacijama koje su osposobljene i koje uspijevaju povući sredstva iz fondova Evropske unije – kazao je Mujkić.

Osvrnuo se na značaj civilnog sektora u Bosni i Hercegovini istaknuvši da je isti u BiH bio i ostao ključni nosilac društvenih promjena, posebno nakon rata. Kaže da je civilni sektor  pružao odgovore na potrebe društva tamo gdje institucije nisu bile u mogućnosti ili voljne da djeluju.

Smatra da je civilno društvo danas možda i najbliže evropskim vrijednostima, jer funkcioniše u mrežama, zasniva se na solidarnosti i inovativnosti.

– Mi smo pokazali da možemo donositi znanje, prepoznati potrebe društva i nuditi rješenja, čak i kada institucije kasne.

Mujkić također ističe da je optimista kad se govori o budućnosti BiH .

– Iako je put težak i spor, svake godine pokazujemo da smo dio evropske zajednice, ne deklarativno, nego kroz konkretne projekte, saradnje i rezultate. Ponosan sam da BiH nije samo korisnik znanja iz EU, već i da znanje ide iz BiH ka Evropi. To je dokaz da pripadamo istom prostoru vrijednosti i da je pitanje vremena kada će i formalno članstvo to potvrditi – naveo je.

Mujkić smatra da kada je riječ o putu ka EU moramo vjerovati u vlastite kapacitete i raditi sistematično. 

– Evropska unija nije samo cilj, ona je proces u kojem već učestvujemo. Ako prepoznamo vrijednost civilnog sektora, damo podršku mladima i prestanemo s improvizacijama, vjerujem da će BiH vrlo brzo pokazati, ne samo da pripada Evropi, nego da Evropi može dati i nova rješenja i vrijednosti – istaknuo je u razgovoru za Fenu Dino Mujkić.

(TIP/Izvor: Fena)