Šta se dešava sa zgradom kad dostigne kraj životnog vijeka? Dosad se u evropskim gradovima uglavnom primjenjivao klasični pristup – rušenje i eventualno reciklaža dijela materijala, što se u stručnom jeziku naziva “urban mining”, odnosno iskorištavanje građevinskog otpada kao rudnika sirovina. Ali postoji još bolja ideja, da se zgrade planiraju i grade tako da se jednog dana mogu rastaviti i ponovo sastaviti, poput lego kockica i to bez gubitka kvaliteta. Da bi to bilo moguće, potrebno je misliti na taj proces već u fazi prvobitne izgradnje.

Upravo to istražuje projekat “Circular Timber” (kružna upotreba drveta) na Tehničkom univerzitetu u Beču. Cilj je razviti nove strategije za ponovnu upotrebu građevinskih elemenata i istovremeno pratiti nove pravne okvire Evropske unije, koji sve snažnije guraju građevinsku industriju ka održivosti. Prema novim propisima EU, veliki koncerni moraju ispunjavati stroge kriterije održivosti, a njihovu ekološku bilancu provjeravaju nezavisne institucije. Posebna pažnja posvećena je malim i srednjim preduzećima, kako bi i ona mogla ispuniti zahtjeve koji dolaze kroz evropske regulative. Time se austrijska drvna industrija priprema za budućnost u skladu s evropskim planom za klimatski neutralnu privredu.

Gledati na staru zgradu samo kao na skladište rezervnih dijelova je neambiciozno. Naravno, moguće je izvaditi drvene grede, obraditi ih i ponovo ugraditi, ali tada nastaje dosta otpada. Mnogo održivije je zamisliti gradnju kao set lego kockica: zgradu koja se može rastaviti na elemente i ponovno sastaviti, bez uništavanja materijala.

U drvenoj gradnji to znači koristiti posebne metode spajanja koje se mogu rastaviti bez oštećenja. Istraživači projekta “Circular Timber” već analiziraju koje su tehnike najbolje za to i naglašavaju da je tehnička izvedivost pomoću robota za frezanje već tu. Potrebno je samo da praksa krene tim putem. Austrija, kao zemlja bogata šumama, ima ogroman potencijal da još više koristi drvo u gradnji.

Međutim, ni ona ne može sama pokriti ogroman apetit građevinskog sektora za sirovinama. Zato je ponovna upotreba drveta ključna. Kada drvo u konstrukcijama ostane u upotrebi decenijama, ono nastavlja čuvati ugljik-dioksid koji su stabla izvukla iz atmosfere. Ako se građevinski elementi prenose iz jedne u drugu zgradu, onda cijeli grad postaje svojevrsna “karbonska banka” koja aktivno pomaže u borbi protiv klimatskih promjena.

Na taj način cirkularna gradnja nije samo tehničko rješenje, nego i strateška prilika: za jačanje domaće privrede, za veću sigurnost planiranja u građevinskom sektoru i za dugoročnu zaštitu klime.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: TU Wien)