Rezultati posljednjeg istraživanja o Rimskom kamenolomu u Dardaganima kod Zvornika predstavljeni su na prestižnoj 14. Međunarodnoj konferenciji Udruženja za proučavanje mermera i drugog kamena iz antičkog perioda – ASMOSIA XIV, koja je održana u Ljubljani.

Istraživanje na ovom lokalitetu su proveli arheolog Milorad Ostojić, profesor doktor Adnan Kaljanac i doktor Jesenko Hadžihasanović, uz saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Međunarodna naučna i stručna javnost upoznata je sa arheološkom vrijednošću ovog značajnog nalazišta, njegovim izuzetnim turističkim potencijalom, kao i sa metodama koje su primjenjivane tokom istraživanja.

Učešće na ovako prestižnoj konferenciji trebalo bi da doprinese većoj vidljivosti kulturno-istorijskog nasljeđa Zvornika i otvori mogućnosti za saradnju sa vodećim istraživačima i institucijama iz oblasti arheologije, geologije i zaštite kulturnih dobara.

Arheolog Milorad Ostojić kaže kako je Grad Zvornik krajem prošle godine pokrenuo inicijativu istraživanja i promocije arheoloških lokaliteta na teritoriji grada, a rimski kamenolom u Dardaganima je svakako jedan od najznačajnijih.

“ASMOSIA je jedan od najuticajnijih naučnih skupova što se tiče proučavanja kamena u prošlosti i učestvovanje na ovoj konferenciji je idealna prilika da tako jedinstven lokalitet kao što je ovaj prikažemo stručnoj javnosti. Nadamo se da ćemo ovim aktivnostima otvoriti vrata daljem proučavanju lokaliteta kao i njegovo prikazivanje široj javnosti”, naveo je Ostojić.

“Što se tiče samoga lokaliteta kamenoloma Dardagani, riječ je o jedinstvenom arheološkom lokalitetu iz antičkog perioda, kako na području Grada Zvornika, tako i u širem regionu”, kaže dr. Hadžihasanović.

Naime, na ovom podzemnom lokalitetu su pronađeni dokazi o aktivnoj eksploataciji kamena za izradu sarkofaga i baza stubova za potrebe Sirmiuma, današnje Sremske Mitrovice, u periodu između drugog i četvrtog stoljeća nove ere tokom kojih je izvađeno više stotina sarkofaga i ostalih kamenih elemenata.

“Uz ovu pojavu lokalitet Dardagani posebnim čini i reljef božanstva Mitre, pronađen 60-tih godina prošloga vijeka tokom savremene eksploatacije kamena na ovoj lokaciji. Upravo zbog ovih kvaliteta podzemnog kamenoloma je uprava Grada Zvornika pokrenula inicijativu i aktivnosti da se prvo na pravilan način dokumentuje sadašnje stanje ovoga lokaliteta, a onda da se sa ovako dobivenim podacima izvrše analize o stepenu ugroženosti pojedinih dijelova rudnika, te da se onda planiraju sljedeće aktivnosti konzervacije i konsolidacije najugroženijih dijelova kamenoloma, a sve ovo sa krajnjim ciljem uređivanja ovoga lokaliteta sa ciljem njegovog predstavljanja lokalnoj zajednici i široj publici”, rekao je dr. Hadžihasanović.

“Prateći ideju i ambiciju uprave Grada Zvornika, prvenstveno gradonačelnika Bojana Ivanovića i gospođe Slobodanke Savić sa kojima smo intenzivno komunicirali tokom cijelog procesa, a svakako i ostalog osoblja gradske uprave koje nam je dalo neizmjernu podršku a na čemu im se zaista zahvaljujem, o obnovi i očuvanju antičkog podzemnog kamenoloma Dardagani kolege Milorad Ostojić, Jesenko Hadžihasanović i ja smo se uključili u izazov ovako jedinstvenog projekta”, kaže dr. Kaljanac.

Pokušavajući obaviti pripremne radove ove faze i stvoriti preduslove za buduće istraživačke faze ovog lokaliteta, te su u ovom trenutku odlučili isprobati nove mogućnosti upotrebe tehnologija poput LIDAR-skog skeniranja i modifikacija ove tehnologije na čijem razvoju smo radili već nekoliko godina.

“U tom smislu smo prilikom ovih snimanja uspješno primjenili modificirani sistem kojem je za razliku od klasične upotrebe LIDAR tehnologije i formiranja geometrije prostora u odgovarajući 3D model fokus usmjeren na georeferencirano dokumentiranje svih i najsitnijih detalja u prostoru kao obliku arheološke dokumentacije i, pored ostalih mogućnosti, najvažnijeg detektiranja i identificiranja različitih materijala, uključujući arheološke artefakte kao i prirodno okruženje, na osnovu strukture materijala, pa čak i promjena u geološkoj strukturi samog kamena u konkretnom slučaju antičkog rudnika Dardagani”, izjavio je Adnan Kaljanac.

(TIP/Izvor: Fena)