U nastojanju da smanji birokraciju, Europska komisija želi ukinuti jedan od svojih najnapornijih zakona: tehnološko pravilo iz 2009. godine koje je preplavilo internetski svijet skočnim prozorima koji traže pristanak na kolačiće. To je vrsta pojednostavljenja oko kojeg se obični Europljani mogu složiti.

Kolačići su temelj interneta i omogućuju vlasnicima internetskih stranica prikupljanje informacija o posjetiteljima, od toga jesu li se prijavili lozinkom do toga koje artikle žele kupiti i, shodno tome, kakvo oglašavanje bi možda htjeli vidjeti, piše Politico.

“Previše pristanka ubija pristanak”

Europski zakonodavci su 2009. izmijenili zakon nazvan Direktiva o e-privatnosti kako bi zahtijevali od internetskih stranica da dobiju pristanak korisnika prije nego što na njihove uređaje učitaju kolačiće, osim ako su kolačići “strogo neophodni” za pružanje usluge.

“Previše pristanka u biti ubija pristanak. Ljudi su navikli davati pristanak za sve, pa možda prestanu čitati stvari u detalje, a ako je pristanak zadana opcija za sve, korisnici ga više ne doživljavaju na isti način”, rekao je Peter Craddock, pravnik u tvrtki Keller and Heckman.

Tehnologija kolačića sada je u središtu planova izvršne vlasti Europske unije da pojednostavi tehnološku regulaciju. Dužnosnici žele u prosincu predstaviti “omnibus” tekst kojim bi se ukinuli opterećujući zahtjevi za digitalne tvrtke. U ponedjeljak su održali sastanak s tehnološkom industrijom kako bi razgovarali o postupanju s kolačićima i bannerima za pristanak.

Komisija razmišlja kako prilagoditi pravila da uključuju više iznimaka ili kako bi korisnici mogli postaviti svoje postavke o kolačićima jednom, primjerice u postavkama preglednika, umjesto pri svakoj posjeti internetskoj stranici.

Zemlje EU-a iznijele su slične ideje. Danska, koja trenutačno predsjeda sastancima u Vijeću Europske unije, predložila je u svibnju da se ukinu banneri za pristanak kod kolačića koji prikupljaju podatke “za tehnički nužne funkcije” ili “jednostavne statistike”. Rekli su da su takvi kolačići “bezopasni”, za razliku od onih koji se koriste za marketing, oglašavanje ili dijeljenje podataka s trećim stranama.

“Pristup temeljen na riziku”

Istodobno je industrija predložila da se pravila o kolačićima ugrade u Opću uredbu o zaštiti podataka EU-a. Direktiva o e-privatnosti ima stroge zahtjeve za pristanak, dok GDPR primjenjuje “pristup temeljen na riziku”, dopuštajući tvrtkama da prilagode svoje mjere zaštite privatnosti razini rizika povezanog s obradom podataka.

Početni potez Komisije za reformu pravila o kolačićima postavlja Bruxelles za žestoki lobistički obračun: industrija protiv zajednice za zaštitu privatnosti. Od Opće uredbe o zaštiti podataka do novijih tehnoloških zakona, briselski lobisti žestoko su raspravljali o pitanjima privatnosti, ostavljajući prethodne pokušaje reforme zakona o kolačićima nedovršenima.

Neke od tih ideja za pojednostavljenje bannera za pristanak bile su uključene u prijedlog Uredbe o e-privatnosti predstavljen 2017. godine. No povučen je u veljači ove godine.

To je bila vrijedna pobjeda u okviru deregulacijskog programa predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, jer su se institucije EU-a mučile pronaći kompromis oko nezgrapnog prijedloga koji je pokrivao sve, od internetskog oglašavanja do nacionalne sigurnosti.

Poziv na pojednostavljenje

Franck Thomas, direktor za politiku u oglašivačkom lobiju IAB Europe, rekao je da Direktiva o e-privatnosti zauzima krut stav prema pristanku i da bi se pravila mogla pojednostaviti premještanjem regulacije o kolačićima u GDPR, koji zauzima fleksibilniji, na riziku temeljen pristup. To bi omogućilo poduzećima da se oslone na prikladnije pravne osnove, poput legitimnog interesa, rekao je Thomas.

“Međutim, naš poziv na pojednostavljenje ne treba miješati s blagim pristupom zaštiti podataka, ali svi se slažemo da moramo održavati ravnotežu između zaštite prava na privatnost i očuvanja konkurentnosti europske tehnološke industrije”, dodao je Thomas.

Svaki novi pokušaj mijenjanja pristanka na kolačiće naići će na žestoko protivljenje snažnog lobija za privatnost u Bruxellesu, koji je oprezan prema korištenju kolačića za ciljano oglašavanje.

Sukob će se rasplamsati sljedeće godine

“Fokusiranje na kolačiće je poput preuređivanja ležaljki na Titanicu, a brod je oglašavanje nadzirano podacima”, rekla je Itxaso Domínguez de Olazábal, savjetnica za politiku u organizaciji European Digital Rights.

Rekla je da zakon već predviđa iznimku za kolačiće koji su nužni za pružanje usluge koju ljudi izričito očekuju, poput pamćenja artikala u košarici za kupnju: “Proširivanje te kategorije da uključuje druge vrste ‘ključnog’ praćenja je obmanjujuće, jer riskira uvođenje analitike ili personalizacije za adtech”.

Očekuje se da će sukobi ponovno izbiti sljedeće godine, kada Komisija želi predstaviti zakonodavni akt usmjeren na oglašavanje nazvan Zakon o digitalnoj pravednosti. Izvršno tijelo izjavilo je da će taj pravilnik pomoći zaštiti potrošača na internetu, uključujući i od manipulativnog dizajna ili nepravedne personalizacije, piše Index.hr.

(TIP/Foto: Screenshot: Youtube)