U Federaciji Bosne i Hercegovine, u parlamentarnoj proceduri je zakon o produženju roka za otpis zateznih kamata privrednim subjektima koji u određenom roku izmire glavni dug za neuplaćene javne prihode.

Ako oba doma Federalnog parlamenta odobre taj zakon, kamate nastale po navedenom osnovu sa stanjem na dan 31.12.2023. godine bit će otpisane u cjelosti pod uvjetom da dužnik namiri glavninu duga najkasnije za 18 mjeseci od dana stupanja tog zakona na snagu.

Posljednje prethodne izmjene legislative te vrste nalažu stanje u vezi s kamatama na dan 31. 12. 2019. godine i uplatu glavnog duga najkasnije za 12 mjeseci da bi dužnik dobio mogućnost za otpis polovine obračunatih kamata.

Službeni naziv novog akta je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode i najavljen je kao prva tačka dnevnog reda, po hitnom postupku, za sjednicu Predstavničkog doma sazvanu za 25. septembar.

Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, efekat prethodnih mjera je naplata glavnog duga i troškova prinudne naplate od 54.553.721,29 KM, dok je iznos otpisanih zateznih kamata na javne prihode 23.047.131,35 KM.

Prema istim evidencijama, porezni dužnici su od dana stupanja na snagu posljednje izmjene Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, do 31.12.2024. podnijeli ukupno 2.870 zahtjeva za otpis (obrazac ZAOK), a Porezna uprava izdala 2.728 rješenja.

Razlika izmedu broja primljenih zahtjeva i donesenih rješenja je zapravo u broju onih zahtjeva koji nisu riješeni zbog kratkog preostalog vremena za to, do krajnjeg roka za uplatu 21.10.2024. godine.

Uzimajući u obzir efekte prethodnih mjera i upita od poreznih obveznika Poreznoj upravi Federacije BiH o eventualnoj novoj izmjeni Zakona, predloženo je produženje roka za otpis zateznih kamata na javne prihode, obrazložila je Federalna vlada kao predlagač novih mjera.

Kao razloge za predlaganje hitne parlamentarne procedure, Vlada navodi da bi redovni postupak mogao dovesti do prolongiranja primjene važnih mjera koje imaju direktan uticaj na javne prihode, likvidnost privrednih subjekata i ukupnu makroekonomsku stabilnost Federacije BiH.

– Stoga je opravdano provođenje zakonodavnog postupka po hitnoj proceduri kako bi se izbjegle štetne posljedice, omogućila efikasna implementacija propisa te potakao rast i razvoj kroz prizmu likvidnosti privrednih subjekata – navela je također Vlada FBiH.

O tome hoće li ovaj kao i bilo koji drugi zakon u Federaciji biti razmatran i donesen po hitnom postupku, odlučuje glasanjem isključivo Federalni parlament.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Arhiva)