Za federalnu Vladu fiskalna reforma je u vrhu prioriteta, a kako je još jednom ponovio premijer FBiH Nermin Nikšić, pred nama je razdoblje u kojem se može očekivati usvajanje ključnih zakonskih rješenja poput zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u FBiH.

Neformalno tržište

Nacrt zakona usvojen je u oba doma Parlamenta FBiH, obavljena je javna rasprava i parlamentarci očekuju zakon u formi prijedloga. Kako je ranije istaknuto, cilj usvajanja zakona je suzbijanje utaje poreza, odnosno minimiziranje neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalnu konkurenciju, pojasnio je Toni Kraljević, dopremijer i federalni ministar finansija.

Prema njegovim riječima, provedba zakona omogućit će elektronsko evidentiranje podataka i donosi novost, a to je Centralna platforma za fiskalizaciju. Kraljević ističe da će ovom platformom upravljati Porezna uprava FBiH, koja je posrednik svih podataka koji dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira nadzor i kontrolu, te sprečava poreznu utaju.

– Krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema, rekao je Kraljević.

Almedin Kadrić, član radne grupe Udruženja poslodavaca FBiH i direktor kompanije Penny Plus, kaže za naš list da su u ime UPFBiH dali komentare na Nacrt zakona i da čekaju prijedlog zakona kako bi vidjeli da li je nešto od toga uvaženo.

– Ključni cilj usvajanja zakona je suzbijanje sive ekonomije, a u formi u kojoj je predložen znači olakšanje poslovanja firmi u FBiH. Imali smo primjedbu na to zašto nacrt nije usklađen sa zakonom u RS-u i mislim da će tu biti problem u poslovanju firmi između entiteta. Smatram da su dva zakona trebala biti spojena u jedan. Zakon o e-računu je trebao da bude na državnom nivou kao jedinstveni zakon, da da osnovne smjernice svim subjektima na cijeloj teritoriji, a zakon o fiskalizaciji je trebao da bude na entitetskom nivou, odnosno oni računi koji se rade u maloprodaji. Znamo da se danas puno radi sa kešom. Imali smo primjer kada je bio SFF – da dobijete fiskalni račun, baš vam se mora posrećiti, a da ne pričamo o pijacama koje funkcionišu i taj dio se mora dovesti u red. Automatski, time će se prikazivati veći prihodi i onda će Vlada imati na raspolaganju bolje punjenje budžeta i moći će da rastereti privredu u ovom dijelu gdje je sada opterećena kada su u pitanju doprinosi i porezi, ističe naš sagovornik.

Ključne primjedbe poslovne zajednice su i zašto nisu svi obuhvaćeni zakonom i zašto postoje izuzeci.

– Trebale bi sve transakcije da se obuhvate i trebalo bi da se ide ka digitalizaciji u smislu platforme da bismo kao porezni obveznici imali neki vid aplikacije na telefonima i da bismo sa Poreznom upravom mogli komunicirati na način da online možemo provjeriti da li je fiskalni račun registrovan u Upravi. Trebali bismo da imamo nekakav vid interesa kao potrošači da se izda fiskalni račun, ali je i dalje ostala varijanta da se kupac kažnjava ako ne traži račun, što je apsurdno i treba taj dio zakona mijenjati u smislu da fizičko lice ima neki interes da traži da mu se izda račun, naglasio je Kadrić.

Nacrtom se propisuje obaveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet u FBiH, uključujući ne samo trgovačka društva i obrtnike već i fizičke osobe. Naime, svako fizičko lice koje obavlja bilo kakvu djelatnost (prodaju proizvoda, robe ili usluga), a nije registrovalo firmu, morat će izdavati fiskalne račune ako je njen ukupan prihod u prethodnoj godini veći od 5.000 KM. Ovim je obuhvaćen širok spektar građana – od iznajmljivača nekretnina, preko, na primjer, povremenih prodavača automobila (polovnih) do samostalnih zanatlija ili honoraraca koji nisu formalno registrovali obrt.

Mirza Batalović (NES), poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da su stari zanati niskoprofitabilni i da bi fiskalna kasa za njih značila kraj poslovanja.

– Predložio sam zaključak, koji je usvojio Predstavnički dom, da se u član 7, koji definira izuzetke od fiskalizacije, jasno uvrste stari i tradicionalni obrti kako bismo zaštitili ovaj važan segment naše privrede i kulturne baštine. Dobili smo obećanje jednog od ministara da će to uvažiti. Ima tu još jedna velika manjkavost, gdje se u jednom dijelu kaže da će se fiskalizirati sva fizička lica koja na nivou godine ostvaruju promet od 5.000 KM i više. To je nonsens. To znači da, ako na primjer fizičko lice prodaje drugom licu automobil koji košta više od 5.000 KM, mora mu izdati fiskalni račun. Ako ja vama prodam svoj auto, ko će to dokazati? Nema dobrog mehanizma da se to prati, rekao je Batalović za Oslobođenje.

Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da ima sumnje u vezi s posebnim interesnim grupama, koje možda mogu profitirati na bazi ovog zakona.

Dodatni troškovi

– Razumijevajući to tako da, kada god smo imali fiskalizaciju, pojavile su se neke afere u vezi s fiskalnim kasama na način da se pogodovalo određenim ponuđačima. Zašto je ovo bitno naglasiti? Naime, 100 miliona KM je inicijalni trošak za FBiH i isto toliko miliona za privredu. Zašto se ide u projekat koji košta nekoliko stotina miliona maraka? Očekivanja su da će to donijeti dodatnih nekoliko milijardi maraka prihoda budžetima na svim nivoima vlasti, razumijevajući da se zakonom targetira siva ekonomija. Koliko će to donijeti dobrobiti – ne znamo. Ima nekoliko problema u vezi sa subjektima fiskalizacije, a na Odboru za ekonomsku politiku smo dobili dosta zahtjeva u vezi sa izuzećima, počev od fizičkih lica i 5.000 KM prometa godišnje. Nadamo se da ćemo u prijedlogu imati veći iznos ili brisanje fizičkih lica, govori Čavalić za naš list.

Na kraju dodaje da zakon treba vezati za proces unapređenja fiskalne discipline, ali da treba računati na dodatne troškove o kojima je govorio, jer, kako kaže, sve košta i neko će dobre pare zaraditi kad je riječ o ponuđačima koji su u ovom sektoru.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autorica: Amela Lončarević/Foto: Ilustracija/Oslobođenje)