Freelanceri i honorarci u FBiH godinama plaćaju doprinose bez prava na liječenje i radni staž. Apelacija Ustavnom sudu će pokrenit promjene…

Jedan od gorućih problema koji Vlada Federacije BiH godinama ignoriše jeste praksa naplate doprinosa honorarnim radnicima, freelancerima ili radnicima koji su na ugovoru o djelu.

Naime, prema aktuelnim zakonima, ovi radnici su dužni plaćati 4 posto doprinosa za zdravstveno i 6 posto za penziono osiguranje. Ipak, iako uredno plaćaju ove “doprinose”, ne ostvaruju prava ni na liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama niti na obračun radnog staža.

Čekajući pravdu

Anisa Mahmutović, dugogodišnja radnica na principu ugovora o djelu i freelancerka koja već šest godina radi kao novinarka, opisuje kako uprkos redovnom plaćanju doprinosa putem ovog ugovora, ne ostvaruje pravo ni na zdravstveno ni na penziono osiguranje, niti joj se rad računa u radni staž.

– Imam maksimalno dvije i po godine staža, i to kroz pripravničke projekte koje je finansirao Zavod za zapošljavanje. Sve ostalo su ugovori o djelu, gdje se redovno odbijaju doprinosi, ali se oni nama ne priznaju nigdje, navodi ona.

U jednom slučaju, za temu čiji je bruto iznos bio 700, na račun je dobila svega 500 KM.

– Ti porezi su izuzetno visoki i to uglavnom ide na teret ili nas ili poslodavaca, objašnjava Mahmutović.

Ipak, nada se da će apelacija Ustavnom sudu FBiH, koju su pokrenuli pojedini zastupnici, donijeti pravdu. Ovakva diskriminatorna praksa i flagrantno kršenje prava radnika naišlo je na žestoke osude ekonomista.

Admir Čavalić (SBiH), ekonomista i federalni zastupnik, kaže kako je riječ o izuzetnom problemu, izuzetnoj diskriminaciji koja se decenijama toleriše u Federaciji BiH, koja se zanemaruje, stavlja pod tepih.

– Izvršena je izuzetna nepravda i vrlo vjerovatno da bi to na višim sudskim instancama palo i da bi se presudilo u korist onih koji uplaćuju takve doprinose, smatra Čavalić i dodaje da se ova praksa uopšte ne može zvati uplaćivanjem doprinosa, jer osobe koje uplaćuju određene svote novca, ne dobijaju nikakvu uslugu zauzvrat.

– Poštenije, pravednije bi bilo to zvati parafiskalnim nametom, kaznom, nekim drugim porezom i slično, kaže Čavalić.

Kako je ovakav sistem neodrživ i krajnje nepravedan, sa nekoliko kolega pokrenuo je ocjenu ustavnosti uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje freelancera pred Ustavnim sudom FBiH.

– Ubijeđen sam da bi, ukoliko bi Ustavni sud procijenio da je zaista riječ o diskriminaciji, to onda vjerovatno, poput domino-efekta, vodilo ka ispravci ove nepravde koja se odnosi na ugovore o dijelu honorarnih poslova i vjerovatno se tiče značajnog broja građana Federacije Bosne i Hercegovine, ističe on.

Čavalić naglašava da je u ovoj problematici vrlo bitno istaći da su honorarni ili povremeni poslovi sasvim legitiman način rada i da kao takvi postoje svuda u svijetu.

– Te naknade se, dakle, gomilaju, ali s druge strane, ne idu gdje treba da idu namjenski, a to je da prate onoga ko ih uplaćuje i da se onda kasnije u životu vrate bilo kroz usluge liječenja ili kroz relativno više penzije u odnosu na onu koju bi ta osoba dobila samo na osnovu ugovora o radu, zaključuje Čavalić.

Zastupnik Damir Nikšić (nezavisan), koji je zajedno s Čavalićem pokrenuo apelaciju prema Ustavnom sudu FBiH, otkriva da je u postupku već došlo do značajnih pomaka. Krajem jula Ustavni sud je zatražio izjašnjenje predsjedavajućeg Predstavničkog doma PFBiH Dragana Miokovića (NS).

– Mioković je proslijedio taj dopis nadležnim komisijama da one daju mišljenje. Koliko sam shvatio iz tog dopisa i kako su mi objasnili oni koji se bolje od mene razumiju u to, Ustavni sud je u njemu dao svoje tumačenje i, da tako kažem, maltene presudio u korist oštećenih građana, kaže Nikšić za Oslobođenje.

Procedura nalaže da se sada čeka odgovor tužene strane, Federacije BiH. Ukoliko se složi s preporukama Suda, promjene se mogu pokrenuti odmah.

– U tom slučaju ne treba pokretati nikakav proces. No, u slučaju da odbije, da pošalje negativan odgovor ili da ne odgovori na dopis, onda će, ako sam dobro shvatio, Ustavni sud djelovati dalje, dodaje on.

Upitan gdje nestaju sredstva uplaćena u vidu doprinosa, Nikšić odgovara da to niko ne zna.

– Sve mi se čini da je posrijedi neka vrsta jagme, otimačine ispod stola, u kojoj oni koji ugrabe dio šute o onima koji ugrabe njihov. Ne mora značiti da sam u pravu, ali mi se čini da postoji neka vrsta prešutnog dogovora, saučesništva, mišljenja je on.

A odšteta radnicima?

Ipak, postavlja se pitanje hoće li eventualna presuda Ustavnog suda donijeti sistemske promjene. Nikšić ističe da do promjena definitivno mora doći, samo je pitanje na koji način, aludirajući na scenarije gdje će ili FBiH napraviti izmjene ili će ih nametnuti Ustavni sud FBiH.

Iz Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje potvrđuju da se naknade ostvarene po osnovu samostalnih djelatnosti, ugovora o djelu, autorskih ugovora i sličnih honorara trenutno ne mogu uračunati u efektivni penzijski staž, niti ulaze u obračun ličnog koeficijenta i visine penzije.

Razlog je u tome što se na ovakve prihode plaća “samo” 6 posto doprinosa za PIO, dok se za zaposlenike i obavezno osigurane osobe propisuje puna stopa doprinosa, koja je izmjenama zakona od 2025. godine utvrđena na 19,5 posto.

Prema važećem zakonskom okviru, preračun ugovorene naknade u staž osiguranja moguć je samo ako se doprinosi uplaćuju u punoj stopi, kao za redovno zaposlene. Iz Zavoda kažu da bi promjene bile moguće samo kroz izmjene zakona, kojima bi se stope doprinosa izjednačile.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autor: Nedim Fehatović/Foto: Ilustracija/Oslobođenje)