Zdravstveni stručnjaci često ističu – “da to što se osjećamo dobro, ne mora značiti da smo zdravi”.

Prema statističkim podacima, blizu 80 posto bolesti može se spriječiti ili izliječi ukoliko se otkriju na vrijeme, a to je upravo period kada još osoba ne osjeća simptome.

Zbog toga postoje preventivni pregledi koji su u razvijenim društvima odavno temelj njihovih zdravstvenih sistema, jer su davno shvatili da prevencija nije luksuz, nego potreba, da nije trošak, nego investicija.

Sistematski pregled cjelokupnog stanovništva

Bosna i Hercegovina u tom segmentu ne može se baš pohvaliti, iako su pojedini kantoni u Federaciji BiH, poput Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvanskog, Tuzlanskog kantona, uveli preventivne preglede za određene vrste malignih bolesti po principu pozivanja pacijenata na preglede.

No šta je sa screening programima na nivou Federacije BiH i šta po tom pitanju rade u Federalnom ministarstvu zdravstva, upitali smo prim. dr. Gorana Čerkeza, pomoćnika ministra za javno zdravlje.

Screening program je jedna od metoda preventivnog programa, tačnije sistematski pregled cjelokupnog stanovništva.

Čerkez kaže kako se radi o procesu koji se vodi u saradnji sa Evropskom unijom kao finansijerom.

– Stvari se odvijaju kako je dogovoreno, korak po korak – snimak situacije, mappinzi, istraživanja, nakon toga dopuna svega u smislu opreme, edukacija kadra te pravljenje programa i projekcija finansiranja. Ono što je do sada urađeno je mapping za karcinome dojke i cerviksa, dok je u toku proces za karcinome prostate i kolona. Paralelno s tim, rade se određena istraživanja na terenu, koja će obuhvatiti klinike u FBiH, ali i pacijente koje su liječeni, a od kojih se traži da daju svoja viđenja o preventivnim programima. Cilj je do kraja ove godine završiti sva istraživanja zadata od strane Evropske komisije kako bi sagledali stvarno stanje, mogućnosti i potrebe na terenu, a sve u cilju osiguranja novca, jer se predviđa da će za cijelu državu biti potrebno blizu 11 miliona eura koji bi bili iskorišteni za stvaranje preduvjeta za screening programe, kao što su izrada programa i obezbjeđenje opreme – pojašnjava Čerkez.

Paralelno s tim, prema riječima našeg sagovornika, koriste se i drugi fondovi, poput fonda Svjetske banke, čija sredstva će biti iskorištena za nabavku mamografa.

– Radimo kako bismo što prije posao priveli kraju i što prije krenuli sa screening programima – dodaje Čerkez.

Trebat će 30-ak miliona KM

Na pitanje, kada bi to moglo biti, Čerkez odgovara da, pod pretpostavkom da Parlament FBiH odobri sredstva Vladi, 2027. trebala bi biti godina kada bi Federalno ministarstvo zdravstva moglo početi sa screening programima.

– Kad program bude napravljen i ljudski resursi posloženi u mjeri u kojoj nam trebaju, kad odredimo načine provođenja screeninga u odnosu na rezultate istraživanja sa terena, sljedeća faza će biti finansiranje. Tu će glavnu riječ voditi Federalni parlament, koji odobrava novac. Radi se o procesu koji nije nimalo jeftin, jer će sigurno trebati 30-ak miliona KM, a o osiguranju novca već sada bi trebalo početi razmišljati. Također, bit će potrebno donijeti odluku da li će program provoditi i finansirati Federalno ministarstvo zdravstva, jer ove aktivnosti nisu predviđene vertikalnim programima FBiH, ili će ih kantoni realizirati ili kombinacijom učešća FBiH i kantona. Te odluke su jako važne za budućnost programa. U međuvremenu Federalno ministarstvo zdravstva će na osnovu mappinga i istraživanja sagledati sve raspoložive resurse i potencijalne prepreke koje treba otkloniti ili unaprijediti – ističe Čerkez.

Podsjeća da u FBiH još uvijek ne postoji zakonska legislativa da je odaziv na screening program obavezujući.

Zbog toga se, kako kaže Čerkez, mora raditi na podizanju svijestu kod ljudi o dobrobiti screening programa.

– Ni sada, primjera radi, nijednu ženu sa određenim zdravstvenim rizikom i u određenim godinama, ako to ona želi, ne sprečava ništa da ode u zdravstvenu ustanovu i dobije pregled u okviru svog zdravstvenog osiguranja. No činjenica je da žene ne odlaze na preglede, a ni muškarci, i da se javljaju ljekaru kada je bolest već uznapredovala. Suština je da ne koriste ono što im zdravstveni sistem pruža. Zbog toga je ključna stvar podizanje svijesti o važnosti preventivnih pregleda, ali to nije samo nadležnost Federalnog ministarstva zdravstva, koji radi taj posao, nego i medija, koji su ključni, obrazovnih institucija, ali i društva u cjelini – kazao je Čerkez.

(TIP/Izvor: Faktor.ba)