Ako se uspijete othrvati sa projektom Kampusa, koji ste započeli, onda možete na otvorenju svečano pozvati i tuzlansku filharmoniju
Kako će izgledati baza Wizz Aira u Tuzli

O bazi Wizz Aira u Tuzli smo pisali u VI. mjesecu ove godine. I iskreno ne bi trebali pisati više. No, sada su objavljeni neki novi podaci, pa i te kako iste treba obraditi. Vračanje baze Wizz Aira u Tuzlu je velika stvar za regiju, a još veća za samu Tuzlu. Krucijalna!
Kako je Wizz Air otišao
Wizz Air je je u Tuzlu došao 2013. godine, a već 2015. je otvorio bazu. Drugi avion je baziran 2017. godine. No, od 2018. godine kreće stagnacija. Aerodrom je ponovo krenuo u širenje linija i frekvencija u proljeće 2023. Čak se i krenuo graditi 3. gate jer je Wizz Air najavio baziranje 3. aviona.
I onda šok. Prvo je otišao Ryanaira u V. mjesecu 2023. nakon samo sedam mjeseci operacija, onda je Wizz Air najavio zatvaranje baze 12.9.2023. I to samo mjesec i pola prije zatvaranja. Aerodrom se, naravno, nije mogao odmah snaći i naći alternativu. Wizz Air je ostavio tek tri linije u Tuzli koje su se operirale iz drugih baza sa 8-9 tjednih letova.
Wizz Air je otišao iz dva razloga. Prvo je imao problema sa Pratt & Whitney motorima, zbog čega je imao prizemljeno i preko 50 aviona, tj. ¼ flote. Pritom su porezali niz linija, pa i u regiji gdje su prepolovili broj bazirani aviona u Beogradu i Skopju, a opako porezali linije i frekvencije u Nišu, Banja Luci, Dubrovniku, Podgorici… Drugo, Wizz Airu je pukao film na silnim obećanjima Tuzle da će se otvoriti infrastruktura koja je opako kasnila i tek sada se dogotovila. Tu Atrij i parkiralište nisu bili bitni Wizz Airu, ali treći gate (obećan još 2020.), te svjetla uključujući centralnu os (koja još nije dogotovljena) je i te kako bilo presudno. Bez svjetala Wizz Air je imao ogromnih problema sa letovima tijekom zimskih magli i snijega, zbog toga je brdo letova kasnilo. I u neka bolja vremena Wizz Air je imao višak zimskih kapaciteta, pa je u Tuzli bazirao 3. aviona da pomogne ovim poremećajima u operacijama. No, to od zime 2023. nije mogao napraviti obzirom na manjak aviona. I zbog toga Wizz Air nije smanjio jedan bazirani avion u Tuzli nego je potpuno zatvorio bazu. To nije dobro, ni za putnike, ni za aerodrom, ali još manje za posade koje su ili dale otkaz i otišle u druge kompanije, ili otišle u druge baze Wizz Aira daleko od Tuzle. Konačno na Wizz Air je utjecalo i 1,50 EUR takse BHDCA zbog čega je otišao i Ryanair. Direktor Aerodroma Tuzla Dževad Halilčević mi je rekao da će ovaj puta taksu na sebe preuzeti Kanton.
Tuzla je izgubila preko 3800 letova godišnje i skoro 400.000 putnika. Pala je sa skoro 600.000 putnika (a da nije bilo rezanja Wizz Aira u IX. mjesecu 2023. približila bi se i na 700.000 putnika) na samo njih 207.551. Koma! Ovako malo putnika Tuzla nije imala ni u najgoroj Covid-19 2020. godini kada je bila zatvorena dva mjeseca, a kada je imala 228.425 putnika. Ovako malo putnika Tuzla je imala daleke 2014. godine, prije otvaranja Wizz Air baze.
Najveća opasnost je bila da putnici steknu neke nove navike. Pa da umjesto preko Tuzle krenu putovati preko Sarajeva, Banja Luke, Beograda, Osijeka i Zagreba. Nažalost to se i desilo. Svi ovi aerodromi su povećali brojeve putnika nauštrp pada Tuzle. Danas se Tuzla mora ozbiljno potruditi da te putnike vrati.
Aerodrom je hitno krenuo sa traženjem alternative, te je pregovarao sa Air Montenegrom i Trade Airom za otvaranje baze i niza linija. No, ovi pregovori su propali. Kanton je osigura čak 1,28 milijuna EUR za nove linije. Te je Aerodrom pronašao minijaturnu grčku kompanijicu Lumiwings koje je letjela iz malog talijanskog aerodromčića Foggie. Lumiwings je letio za pet aerodroma u Njemačkoj, Švedskoj, Danskoj i Nizozemskoj po dva tjedna leta, a najavio je i letove za Istanbul. No, sve ove linije su bile pogrešne, sve su to bili majušni i nebitni aerodromi koji su imali jako malo letova i na koje naši putnici nisu imali naviku letova, te na koje Wizz Air nije letio, osim Stockholma. Jako pogrešno. Krucijalno pogrešno.
I na koncu Lumiwings je potrošio sav novac do sredine II. mjeseca i ukinuo letove nakon samo dva mjeseca operacija. Iza sebe je ostavio nezadovoljne putnike kojima se nikada nisu vratili novci za neostvarene letove, te aerodrom bez letova. Direktor Aerodroma Tuzla Dževad Halilčević mi je rekao da nikada više ovakav pokus raditi neće. Jasno da neće, pa nitko im više ne vjeruje. Stoga je aerodromu ostalo jedino da ponovo dovede poznate i pouzdane kompanije.
I to je napravio. U jesen 2024. doveo je prvo Pegasus, pa vrlo skoro i AJet sa po jednim tjednim letom za Istanbul Sabihu, ukupno dva leta. Pegasus je čak i povećao broj letova pri kraju zime na dva tjedno, no od toga odustao u ljetnom redu letenja. Kompanije je dovezla i dodatnog čarteraša na letove za Antalyu, turski Tailwind (2025. Corendon). Istim je Tuzla prošlog ljeta imala 14 tjednih letova, prošle zime 15 letova i ovog proljeća 14 tjednih letova. 5 do 6 više nego kada je Wizz ukinuo bazu.
Nakon fijaska sa Lumiwingsom Aerodrom je odlučio svu energiju utrošiti na povratak Wizz Aira i na dovršavanje infrastrukture koja je kasnila godinama. Tako je aerodrom upravo dovršio parkiralište za 320 mjesta, te Kiss & Fly zonu. Aerodrom je konačno i potpuno izradio atrij od 800 kvadratnih metara za sve rent’a’car poslovnice. Aerodrom je pri dovršio i trećeg gatea čime je povećao kapacitet na milijun putnika. Aerodrom je uspio iskrčiti šumu na oba praga. Uz to je dovršio instalaciju pristupnih svjetala u dužini 900 metara. Od 2021. Aerodrom je uložio 2,8 milijuna EUR u infrastrukturu. Svjetla središnje osi su pri kraju i vrlo skoro će se staviti u funkciju (za to je izdvojeno 766.936 EUR).
Wizz se vraća
I Tuzla je uspjela. Doslovce je uskočila u drugi vlak oporavka Wizz Aira. Naime, Wizz Air dobiva novi avion svakih 2 tjedna, pa godišnje dobije 25-26 novih aviona. Time je u dvije godine prizemljenja uspio naknaditi manjak od 50 prizemljenih aviona. Konačno od ove zime kompanije će imati manje prizemljenih aviona. Wizz Air je ovog ljeta i ukinuo bazu u Dubaiu što mu je oslobodilo 12 tamo baziranih aviona koje mora preseliti u Europu. Stoga od ljeta ove godine Wizz Air vraća bazirane avione i povećava broj linija i frekvencija. Tako su u Beograd i Skopje vraćeni svi bazirani avioni. Od ove zime Wizz Air opako povećava broj linija i frekvencija. U Skopju bazira 7. avion, više je letova i u Beogradu, Nišu, Banja Luci, Podgorici, Prištini, Ohridu…
Dakle Tuzla je uskočila u drugi vlak (prvo proširenje je ovog ljeta, drugo ove zime, treće idućeg proljeća). Bazu dobiva 12.12. kada se vraća prvi avion i pokreću letovi za Köln (tri leta tjedno), Maastricht (tri leta tjedno), Malmo (dva leta tjedno) i Hamburg (dva leta tjedno). Neki letovi imaju nešto smanjenja nakon 7.1. Jasno, kompanije će letjeti i dosadašnje letove za Beč (dva leta tjedno), Basel (4 leta tjedno) i Dortmund (četiri leta tjedno, od I. mjeseca sedam letova). Kompanija će istim imati tijekom XII. mjeseca 27 tjednih letova, a od I. mjeseca njih 28.
Drugi avion u bazu dolazi 29.3. i pokreću se letovi za Gothenburg (dva leta tjedno), Berlin (tri leta tjedno), Larnacu (tri leta tjedno), Beauvais (tri leta tjedno) i Hahn (tri leta tjedno). Istovremeno povećava se broj letova za Köln na četiri leta tjedno, Malmo na četiti leta tjedno i Hamburg na tri leta tjedno, dok će Maastricht i dalje letjeti tri tjedna leta. To znači da će Wizz Air imati 47 tjednih letova od proljeća.
Tuzla je izdvojila 650.000 EUR za prvu godinu operacija, a od 2026. plaćat će Wizz Airu milijun EUR za subvenciju godišnje. Ministar Žilić je, eto, najavljivao bazu za IX. mjesec i uspio fulati samo tri mjeseca.
Wizz Air puno izgubio zatvaranjem baze. U prvom redu zato što su izgubili lojalne putnike, ali i radi posada kojima su ponudili posao u drugim bazama, no koji tako što nisu mogli ili htjeli prihvatiti pa su otišli iz Wizz Aira. Direktor Wizz Aira Tischner je uvjeren da će se putnici vratiti, a nada se i da će bivše kolege ponovo doći u tuzlanski Wizz Air. Tischner želi imati 95% kabinaca iz Tuzla i okolice, a uvjeren je da će piloti koji sada lete po drugim bazama Wizz Aira doći nazad u svoj grad i državu te će se vratiti u tuzlansku bazu. No, nada se i novim pilotima iz BiH.’
Ima li nelogičnosti u ovom povratku?
Turistička zajednica Tuzle je rekla da će Wizz Air letjeti za Charleroi, ali to sada nije najavljeno, nego je najavljen Maastricht. Očito se nešto izjalovilo. Šteta, Charleroi bi bio bolja opcija i ima više potencijala, ako se već nije mogao dobiti Eindhoven koji ima najviše potencijala, no ima problema sa slotovima. Ali Maastricht iskreno nije opcija. Tu ni Lumiwings nije uspio. Maastricht je malen aerodrom, tek 230.932 putnika u 2024. sa 5 linija Ryanaira. Wizz Air od ove zime i idućeg proljeća pokreće 4 linije među kojima i ovu iz Tuzle, dok Corendon ima tek tri sezonske linije. Maastricht je udaljen od Amsterdama čak 203 km ili 2:15 sati puta automobilom. Od Bruxellesa Maastricht je udaljen 118 km ili 1:20 sati vožnje. I da Eindhoven je daleko bolje rješenje. Eindhoven ima 6,8 milijuna putnika, 30 puta više od Maastrichta, on ima brdo linija. Eindhoven je udaljen od Amsterdama 120 km ili 1:15 sati vožnje, sat vremena manje od Maastrichta. On je od Bruxellesa jednako daleko, 137 km ili 1:30 sati vožnje (samo 10 minuta više). Oba aerodroma su bliže nekim Njemačkim gradovima, Maastricht ovim južnijim, Eindhoven ovim sjevernijim. Iskreno za ovu liniju se jedinu bojim.
Čudno da Wizz Air leti iz Kölna do Tuzle. Kompanija u ovom momentu nama ni jedan jedini let za Köln, a od X. mjeseca kreće sa prvom linijom (Bukurešt). U XII. mjesecu će imati samo tri linije za Köln i to Bukurešt, Skopje i Tuzlu. Iskreno čudno da je Tuzla dobila ove letove prije Budimpešte, Beograda, Sofije, Tirane, Beča, Rima, Londona i drugih daleko većih baza. Konačno koja je logika da Wizz Air istovremeno leti i za Köln i za obližnji Hahn. Ova dva aerodroma su udaljena tek 174 km ili 1:45 sati vožnje. Wizz Air leti i za Dortmund koji je samo 103 km od Kölna ili sat vremena vožnje. Wizz Air je imao toliko mnogo opcija i toliko linija fali, a on je pokrio tri zračne luke koje su vrlo blizu jedna drugoj. Da nema Kölna, Dortmund i Hahn bi bili udaljeni 274 km ili 3:10 sati vožnje. Odlično. Zašto Wizz Air nije radio otvorio Stuttgart?
Malmo kao odlična alternativa za Kopenhagen (61 km, 45 minuta vožnje) i Gothenburg su odlične linije koje će imati i te kako mnogo putnika zbog bosanske dijaspore u Danskoj i Švedskoj. No, nije jasno zašto nisu otvoreni Stockholm, Billund i Oslo. Daleko bolje nego neke linije koje su otvorene, konačno moglo se na nekim linijama otvoriti manje letova, ali zato se moglo otvoriti ove dvije toliko važne linije za dijasporu.
Beauvais (Paris) jest važna linija, velik je to grad, tu ima turista, dijaspore, poslovnjaka. Ali ipak bilo je bitno važnijih linija koje su se trebale otvoriti, u prvom redu Stockholm i Oslo.
Larnaca je novi iskorak. Prvi puta Wizz Air otvara leisure liniju iz Tuzle. I hvala bogu da je tako. No, ipak bi bilo daleko potentnije da su otvorili neki grčki otok, primjerice Heraklion, Rodos ili Krf na kojima Wizz Air ima letove. Ovdje bi bilo više putnika. Javnost se pita je li logično da porezni obveznici plaćaju da bogati turisti Tuzle odlaze na godišnji odmor na Cipar. OK, linije za dijasporu imaju smisla da se subvencioniraju, dijaspora donosi ogroman novac kući, ona ako ima veze vratit će se u domovinu. No, leisure linije odnose novac iz Tuzle.
Wizz Air će u Tuzli bazirati dva Airbusa A321neo. Jel to najbolja opcija? Kompanija u floti ima 189 A321 i 40 A320. Nije li bolja opcija bila da se bazira jedan A321neo i jedan A320, pa da se na linije kombiniraju kapaciteti većeg i manjeg aviona ovisno o trenutnoj potražnji. Time bi load faktor bio bolji, isplativost linija bi bila bolja, a po baziranju trećeg aviona bilo je logično ubaciti drugi A321neo.
Tuzla je do sada uspjela privući AJet i Pegasus koji zajedno imaju dva tjedna leta za Istanbul. Dobila je i drugog igrača za Antalyu (Corendon) koji leti uz Freebird, te ove dvije kompanije imaju 3 tjedna sezonska leta za Antalyu. Tuzla od 28.6. dobiva i letove Chaira za Zurich, dva puta tjedno. Ovo je i te kako važna linija za Tuzlu, jedna od najvažnijih. OK, Wizz Air leti za Basel koji je blizu Zurichu (92 km ili 1:15 sati), no ipak Zurich jest važan i ovo je ogroman dobitak za Tuzlu. Chair je dobra kompanija koja već ima brojne letove za Prištinu, Ohrid i Skopje.
To znači da će idućeg ljeta Tuzla umjesto 14 tjednih letova na 5 linija koliko je imala u ljeto 2024. imati 54 leta na 18 linija. 40 letova i 13 linija više. Prisjetimo se da je u rekordno ljeto 2023. Tuzla imala 50 letova na 16 linija. Znači ovog ljeta će imati 4 leta više i 2 linije više nego rekordne 2023. I imat će 4 prijevoznika više. Opako!
Što bi Tuzla još morala hitno napraviti
Iako je ovo sve danas vrlo fascinantno, iskreno treba reći da Tuzli nedostaje još nekoliko jako bitnih linija i prijevoznika. Još jednom naglašavam baza Wizz Air jest bitna, to je trebao biti prioritet da se vrati, no Tuzla mora raditi na tome da nema sva jaja u jednoj košari. OK, danas je situacija bolja nego 2023. kada je za Tuzlu letio samo Wizz Air. Danas imamo i Pegasus, AJet i Edelweiss. No, ipak ogromna većina letova i dalje je Wizz Aira, a Tuzla nema alternativu u nekom velikom prijevozniku.
Tu u prvom redu nedostaje Rynair koji je letio za Tuzlu. Ryanair bi mogao imati prilično linija za niz destinacija i biti odlična protuteža Wizz Airu. OK, jasno je da Ryanair neće otvoriti bazu u Tuzli, ali da bi mogao imati nekoliko linija i te kako bi. Sjetimo se da je 2023. Ryanair ima 7 tjednih letova na 3 linije. Iskreno bilo bi realno da Ryanair ima 4-5 linija i nekih desetak tjednih letova, te da kasnije razvija linije i frekvencije. Kao što to radi u Banja Luci, Nišu, Podgorici i Splitu. I da, onda bi Tuzla profitirala na ratu dva ogromna LCC koji ratuju u ogromnom broju aerodroma diljem Europe, na čemu onda koristi imaju i putnici i aerodrom. Putnici jer imaju više letova, više opcija i niže cijene karata, a aerodrom jer ima više letova i više prihoda, te ih manje monopolistički prijevoznik ucjenjuje. A konačno postoji i alternativa drugog prijevoznika ako se ponovo desi odlazak jednog, čime onaj drugi može povećati broj letova i linija.
Isto tako aerodrom bi trebao dovesti Norwegian sa letovima za Skandinaviju (poglavito za Stockholm i Oslo, ali i Kopenhagen ne bi bio loše rješenje). Važna kompanija za Tuzlu bi bio i Eurowings u regiji leti 136 tjednih letova, na 38 linija za čak 12 aerodroma regije što je 57% aerodrom regije koji imaju redovnih letova. Zašto onda ne leti i za Tuzlu? Eurowings leti i na manje aerodrome od Tuzle kao što su Rijeka i Mostar. Eurowings bi u prvom redu trebao letjeti za Stuttgart i Dusseldorf. Nije nerealno da u Tuzlu dođu Transavia (Amsterdam) i flydubai (Dubai), kao i flynas (Riyadh ili Jeddah). Aerodrom bi u kasnijoj fazi mogao pregovarati i sa Austrianom (Beč), Lufthansom (Minhen ili Frankfurt) i LOT-om (Varšava) kako bi dobio legacy prijevoznika sa ogromnim brojem konekcija diljem svijeta.
Isto tako aerodrom bi se trebao potruditi da Chair produži sezonu i ne leti samo dva mjeseca top sezone nego da leti cijelu ljetnu sezonu ili bar od 1.5. do 15.10. Ovo je i te kako bitno. Nadalje aerodrom bi se trebao potruditi da AJet i/ili Pegasus imaju više od jednog tjednog leta, najmanje dva, ako ne i tri. Bolje bi za aerodrom bilo da ima dva leta jednog prijevoznika tjedno, to bi donijelo više putnika, no Tuzla bi svakako mogla imati tri tjedna leta za Istanbul. Pobogu, pa obližnje Sarajevo ima čak 48 tjednih letova za Istanbul.
Konačno Tuzla se sad mora potruditi dobiti i više letova u zimu 2025/26, te u ljeto 2026, a što prije i bazirati obećani treći avion Wizz Aira. Pa da treći gate ima smisla. Realno bi bilo da se treći bazirani avion desi 2028.
Otvaranje baze Wizz Aira za Tuzlu nije dobra vijest za Banja Luku. Sada se očekuje manja ekspanzija Wizz Aira u Banja Luci. I da Tuzla će sigurno otimati putnike Banja Luci, koje je na samo 174 km ili 2:40 sati vožnje. Isto tako Tuzla će otimati bar 100.000 putnika Sarajevu koji je na samo 110 km ili 2 sata vožnje. Stoga je ovo loša vijest i za Sarajevo koje je izgubilo čak dvije linije Wizz Aira i ostalo na samo letovima za Rim. Sada i Osijek ima bitno manje šansi za letove Wizz Aira, te nije iskoristio šansu koju je imao odlaskom Wizz Aira iz Tuzle, te će nemalo putnika putovati ponovo preko Tuzle koja je na samo 152 km od Osijeka (2:30 sati vožnje). I Beogradu ovo nije dobra vijest jer je jako putno tuzlanskih putnika letjelo iz Beograda dok nije bilo baze Wizz Aira (183 km ili 2:15 sati vožnje).
Kako god za Tuzlu je odlično da se vratio Wizz Air, bolju vijest dobiti nisu mogli. OK, to košta lokalnu zajednicu milijun EUR, nije ni puno za benefit koji se dobiva. U međuvremenu aerodrom je dobio četiri nova prijevoznika. Tako da će situacija biti bitno bolja nego 2024. No, kao što sam jasno naglasio, aerodrom ovdje ne smije stati, mora dovesti još prijevoznika i prestati biti ovisan o Wizz Airu. Kako god najgore vrijeme je iza Tuzle, sada dolaze bitno bolji dani.
Tuzla treba poraditi i na uvođenju CAT III, što je najavila, a što bi bio ogroman odmak od Sarajeva i ostalih BiH aerodroma. Aerodrom koji se približava milijun putnika, a ima problema sa maglom zimi, te ima bazu LCC i te kako to mora napraviti. Ogroman je to novac, ali taj napor lokalna zajednica i BiH moraju napraviti.
U tom kontekstu već sada Tuzla bi morala daleko više poraditi na tome da postane alternativa Sarajevu i Banja Luci tijekom zimskih poremećaja. Sarajevo ima enormnih problema sa maglom, ima putno otkazivanja zimi i ne može napraviti gotovo ništa da problem riješi. Zašto daleko više avione na slijeće u Tuzlu kad se to desi, nego odlaze za Zagreb i Beograd, pa čak i za Split? Koje to ima logike? Tuzla je tu, ona je na samo dva sata putovanja od Sarajeva, ona je u istoj državi, što je i te kako važno i pojednostavljuje putovanje putnicima. Konačno Tuzla ima i infrastrukturu za to. Ona može primiti i bitno više od 10 aviona odjednom na svoje stajanke. Što je i više nego dovoljno u slučaju poremećaja Sarajeva koji zimi ima tek 5-6 letova u satu. OK, Tuzla sa svoja tri gate ima problem opsluživanja tolikog broja aviona.
No, ono što Tuzla mora napraviti je da akcijski plan u tom slučaju, te da ima mogućnost dva ili tri privremena gatea u slučaju poremećaja. Isto tako da može podići sve ili većinu radnika u slučaju poremećaja u roku od sat-dva (u slučaju poremećaja treba bar 2 do 3 sata da putnici dođu iz Sarajeva do Tuzle u kom roku aerodrom mora moći reagirati). Isto tako u tom slučaju akcijski plan mora predvidjeti dolazak bar jednog do dva autobusa javnog gradskog prijevoza iz Tuzle na aerodrom. Konačno u tom slučaju Tuzla mora biti otvorena i bitno nakon 22 sata, a sve do otpreme svih aviona iz Sarajeva ili Banja Luke. Ovime bi se bitno povećali prihodi i broj putnika tijekom godine, a poglavito što se tada radi o zimi kada Tuzla ima daleko manje prometa i prihoda, a radnici daleko manje posla.
Za kraj treba iskreno čestitati direktoru aerodroma Dževadu Halilčeviću i lokalnoj vlasti u Tuzli. Ogroman trud se isplatio. Vratili su Wizz Air, doveli nove prijevoznike i linije. Ogromno bravo. Tuzla ne samo da se vratila na razinu iz 2023. nego je i bitno ispred nje. Stoga će 2026. vrlo vjerojatno imati preko 550.000 putnika, a 2027. bi mogla (ako se zadrže sve ove linije i frekvencije) imati i preko 700.000 putnika. Stoga ogromne čestitke Halilčeviću i lokalnoj vlasti. Iskreno velik respekt. No sada se ne treba uljuljati u uspjeh, nego treba nastaviti raditi uspješno i kvalitetno dalje.
(TIP/Izvor: zamaaero.com/Autor: Alen Šćuric/Foto: Arhiva)
Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.