Hoće li penzije biti sigurnije? Ministar Delić otkriva planove za reformu sistema

Jedno od najkritičnijih pitanja s kojima se suočava naš društveni sistem jeste penzijski fond i budućnosti svih nas koji ćemo jednog dana postati penzioneri. S jedne strane imamo gotovo pola miliona ljudi koji već danas ovise o penziji, a s druge – neznatno veći broj onih koji uplaćuju doprinose. Odnos 1,2 prema 1 daleko je ispod sigurnog i održivog nivoa, a demografske projekcije nas upozoravaju da će situacija biti samo gora. Kako pronaći balans između prava sadašnjih penzionera i obaveza prema budućim generacijama? Kako zaštititi radnike, boriti se protiv sive ekonomije i unaprijediti socijalne usluge koje su neophodne na terenu? Ovo su neke o tema o kojima je za N1 govorio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Govoreći o penzionerima sa srazmjernim penzijama – onima koji su radili u više država i primaju dio penzije iz FBiH – te njihovom sistemskom izostavljanju iz jednokratnih pomoći i povećanja koje daje Vlada Federacije BiH, ministar Delić ističe da su nekima od njih primanja ispod minimalca, ali više je onih čija su primanja iznad prsjeka u BiH.

Pojašnjava da je problem administrativno-tehničke prirode i da države u kojima su stekli pravo na penziju ne daju podatke o iznosima njhovih primanja.

“Nemamo nijedan podatak i to je jedini razlog zašto nije moguće isplatiti jednokratnu pomoć. Nijedna država nema obavezu da nam šalje te podatke, sve što radimo radimo po međunarodnim sporazumima, i nepostojanje tih podataka stvara velike probleme penzijsko-invalidskom fondu, tako da je nemoguce tu vrstu srazmjenrih penzija obuhvatiti, zbog nedostatka podataka”, naglašava Delić.

Jedini način, dodaje, bio bi pravljenje internog popisa, ali ne postoji osnov da se nešto takvo uradi u ovom trenutku. “Hiljadu je drugih prepreka, ovdje se radi o međunarodnim sporazumima, pravilima, i dosad se niko nije time bavio”, pojašnjava i dodaje da će nadležni pokušati da pronađu način i izađu u susret onima koji primaju najniži penziju ili iznos ispod najniže.

Komentirajući pitanje održivosti penzijskog sistema, Delić ističe da on nije izbalansiran, pa tako oni sa 15 godina staža imaju najnižu penziju kao i oni sa 40 godina radnog staža, što, naglašava, nije adekvatno ni dobro za samu održivost penziono-invalidskog sistema, a “nije ni pošteno”.

Ovo pitanje tretira se novim Zakonom o penzijsko-invalidskom osigurnju koji je, dodaje, pušten u proceduru prošle sedmicea za kojeg relevantne institucije sada trebaju napraviti fiskalnu procjenu, a o kojem bi nakon toga trebala odlučivati Vlada FBiH.

“Premijer je najavio da će zakon nakon što se usvoji na Vladi biti proslijeđen u parlamentarnu proceduru i biće ispravljena nepravda prema svim penzionerima. Zakon se odnosi i na formulu usklađivanja iznosa, ali i na ispravljanje nepravde nezarađenih penzija. Nadam se da ćemo uspjeti postići kompormis i pornaći sredstva u budžetu FBIH da se popravi položaj penzionera”, rekao je Delić.

Zapošljavanje – najbolja socijalna mjera

U nastavku navodi da je ovaj zakon jedini koji je ostao neriješen kada su u pitanju penzioneri i njihovi zahtjevi, te da su svi ostali zahtjevi uveliko završeni i implementirani.

“Ali samo pitanje penzionera se ne može posmatrati parcijalno jer zavisi od drugih segmenata – broj radnika u FBiH, i taj dio moramo da popravimo kako bi imali sigurnost isplata. Najbolja socijalna mjera je zapošljavanje, i ako budemo zapošljavali u FBiH mi možemo reći da ćemo osigurati stabilan penzijsko-invalidski sistem”, naglašava.

Osvrće se i na Zakon o posredovanju u zapošljavanju, koji tretira razdvajanje aktivnih od neaktivnih tražitelja posla, a kao dio reforme zapošljavanja, te na uvoz radne snage u djelatnostima gdje nedostaje radna snaga, i pitanje položaja prava radnika u privatnom sektoru koji će se, ističe, riješiti novim Zakonom o radu.

Kada je u pitanju disbalans javnog i privatnog sektora u ostvarivanju radnih prava, Delić smatra da će taj disbalans teško biti ispravljen s obzirom na lex specialis u javnoj službi koji štiti prava i položaj državnih službenika.

“Ali nadam se da ćemo kroz novi Zakon o radu unaprijediti prava i položaj radnika u privatnom sektoru, koji u suštini financiraju i doprinose da uopšte državna služba i postoji. Ono što je važno jeste da u državnoj službi ne zapošljavamo stranačke i nekompetentne ljude da rade ono za šta su zaposleni. Često kažem da kad bi mogao neke stvari da promijenim, u državnoj službi bi zapošljavao najbolje i najkvalitetnije ljude našeg društva”, navodi Delić.

Na pitanje ko je odgovoran za kolaps sistema, odgovara da nije bitno čija je odgovornost, već da je važno tragati za rješenjima.

“Ne mogu reći da je penzijsko-invalidski sistem pred kolapsom u FBiH, daleko je od toga, ali suočavamo se sa izazovima. Najviše jer imamo nisku stopu nataliteta, odlazi radno sposobno stanovništvo, najvrijedniji dio društva, to je produkt i globalzacije, jer vi možete odavde da tražite posao širom svijeta”, smatra Delić.

Dupla naknada za rad nedjeljom i praznicima

Govoreći o pitanju neradne nedjelje u FBiH, Delić ističe da je stav o tome iznio i pismeno i javno, te da je imao drugačije rješenje kada je neradna nedjelja u pitanju, a to će biti i dio novog Zakona o radu.

“Ovdje ne pričamo o neradnoj nedjelji za radnike, pričamo isključivo o neradnoj nedjelji za trgovačke objekte. Svaki radnik po Zakonu o radu može da radi bez obzira što su trgovački objekti zatvoreni, ali u novom zakonu smo predvidjeli da njihova primanja za rad vikendom i praznicima bude duplo plaćen nego je to sad”, najavio je Delić, a ističe da će novi zakon tretirati odnosno predložiti mnoge druge pogodnosti za radnike kao npr. neradni prvi dan škole za roditelje prvačića, ugovore na određeno vrijeme i njihovo zloupotrebljavanje od nekih poslodavaca, zabranu otpuštanja trudnica, itd.

(TIP/Izvor: N1/Foto: F.Z./N1)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.