U Tuzlanskom kantonu u prošloj godini broj krivičnih djela koja su počinili maloljetnici povećan je za 70 posto. Nedostatak stručnih kadrova i smještajnih kapaciteta, uglavnom karakterišu stanje u ovoj oblasti.

Tokom 2024. godine evidentirano je 85 krivičnih djela koja su počinili maloljetnici, navedeno je u Izvještaju Vlade Tuzlanskog kantona.Najizraženija problematika zabilježena je na području Tuzle, Gradačca, Živinica i Banovića.

Krivična djela koja se najčešće ponavljaju uključuju posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, krađe, lake i teške tjelesne ozljede, nasilničko ponašanje i nasilje u porodici. Iako se sprovode preventivne radionice kada je riječ o maloljetničkoj delikvenciji, ključni problemi ostaju. Centri za socijalni rad u cijeloj zemlji suočavaju se sa nedostatkom kadra, a svjetski trend upošljavanja socijalnih radnika u školama u našoj zemlji je izgleda još nedostižan, pa ni statistika ne iznenađuje.

„Na taj način bi se znatno poboljšala ta tematika, zato što su socijalni radnici jedni od glavnih profesionalaca koji se bave maloljetničkom delikvencijom, tako da je moj prijedlog da se u zakon stavi obavezna stavka da su socijalni radnici dio multidisciplinarnog tima u školama, a ne mogućnost da se zaposle po potrebi˝, izjavio je Nedim Osmanović, Centar za mentalno zdravlje DZ Tuzla.

Na pitanje koliko ima nezaposlenih socijalnih radnika, Osmanović dodaje da nema mnogo kao ranije.

“Zato što je veliki broj njih otišao u Njemačku gdje su dočekani vrlo rado i gdje rade u sistemu obrazovanja, predškolskom odgoju, u zdravstvenom sistemu˝, kazao je Osmanović.

Maloljetnike u sukobu sa zakonom sudovi nerijetko upućuju u odgojne centre, ali ni to ne funkcionira u potpunosti u državi.

Na području Federacije BiH i dalje postoje samo dva odgojna centra, centar u Sarajevu i Tuzli, iako bi zakonski svi kantoni morali imati.

Uposlenici tuzlanskog Odgojnog centra prošle godine radili su sa 48 maloljetnika posvećujući primarno pažnju prevenciji.

“Vrlo često na radionicama znamo doći i da djeca nisu upoznata da krivična odgovornost kreće sa 14 godina, koje su njihove obaveze, šta omi treba da rade. Slabo se priča sa djecom˝, istakao je Dejan Brkić, pedagog-psiholog u JU Odgojni centar TK.

„Svi preventivni mehanizmi kod djece se razvijaju shodno onim mogućnostima koje im porodica, zajednica, okruženje, obrazovni sistem i svi ostali pružaju. Toliko je i kvalitetan sam sistem prevencije”, izjavio je Emir Huskić, viši stručni saradnik za izvršenje odgojnih mjera.

U Odgojnom centru postoji multidisciplinarni tim stručnjaka, ali to nije dovoljno za cijeli kanton i sve škole. S druge strane, šta je sa ostalih kantona koji uopće nemaju ovakav Centar. Dok državu napuštaju stručnjaci prijeko potrebni ovom društvu, ombudsmani upozoravaju na sve češće kršenje prava djece i da gotovo ne postoji ni postpenalna zaštita, odnosno nadzor i pomoć s ciljem lakše integracije nakon sprovedenih sankcija.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Mirela Zonić/Foto: Ilustracija/BHRT)