U javnosti i na društvenim mrežama sve više se govori o skoku broja silovanja u Europi u zadnjih 20-ak godina. Te rasprave obično su popraćene alarmantnim statistikama i bombastičnim tezama. No, kao i obično, istina je malo kompliciranija od toga.

Elon Musk: Zašto dozvoljavaju silovanje Europe?

Najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk, između ostalog poznat i po širenju populističkih teorija zavjera, pokušao je poentirati na ovoj temi.

Podijelio je objavu “Radio Europe”, anonimnoga profila na X-u, koji primarno objavljuje anti-migrantske sadržaje. Na toj se objavi vidi golema razlika u prikazanim brojkama prijavljenih silovanja između 2000. i 2023. godine. Musk se u objavi zapitao “zašto dozvoljavaju silovanje Europe”.

Brojke su (djelomično) točne, ali kontekst čini golemu razliku

Iznesene brojke smo evaluirali koristeći razne izvore i izvještaje, kako službene statistike, tako i stručne analize. Napomenimo da su podaci za 2000. u većini slučajeva okvirni jer nije dostupna potpuna i pouzdana statistika iz tog razdoblja.

Brojke koje je musk podijelio su približno točne za Englesku i Wales, Francusku te Poljsku. Za Njemačku smo utvrdili enormna odstupanja u podacima za 2023. godinu.

Neovisno o tome, nema sumnje da je ukupni porast prijavljenih seksualnih napada, uključujući silovanja, drastičan na razini cijele Europe. No, da bi se te brojke razumjele, potreban je kontekst. Taj kontekst uključuje promjene u zakonodavstvu, društvenu svijest i praksu prijavljivanja.

Broj prijavljenih silovanja se udvostručio od 2013.

Na razini Europske unije, podaci Eurostata jasno pokazuju rast prijava kaznenih djela seksualnog nasilja. Broj prijavljenih silovanja više se nego udvostručio od 2013., zabilježivši porast od 141%.

Foto: Eurostat

Sve je više prijava i u Hrvatskoj, naročito u zadnje tri godine

Što se tiče Hrvatske, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, jasno se vidi rast ukupnog broja prijava seksualnog nasilja kroz period 2013. – 2024., uz posebno izražen porast u zadnje tri godine. Sličan trend, iako s manjim apsolutnim vrijednostima, vidljiv je i kod prijava silovanja.

Zanimljiv primjer Švedske

Otkud ovakav porast na razini cijele EU? Primjer Švedske, zemlje s najvećim prijavljenim brojem silovanja u Europi, posebno ilustrira važnost razumijevanja konteksta.

Foto: Švedsko nacionalno vijeće za prevenciju kriminala

Na grafu vidimo malenu razliku između ukupnog broja prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja i broja prijavljenih silovanja u Švedskoj budući da u Švedskoj pod kazneno djelo silovanja često ulaze i oblici seksualnog nasilja koji se u drugim zemljama vode pod blažim kvalifikacijama (npr. “seksualni napad” ili “prisila”).

Je li problem u priljevu migranata?

Švedski nacionalisti nerijetko tvrde da je porast silovanja u Švedskoj rezultat “politike otvorenih granica” i dolaska velikog broja migranata koji, kako tvrde, “uništavaju zemlju”.

Istraživačka novinarska emisija švedske nacionalne televizije 2018. godine analizirala je ukupno 843 slučaja okružnih sudova iz prethodnih pet godina i otkrila da je 58 % svih osuđenih za silovanje i pokušaj silovanja imalo strano podrijetlo, piše BBC.

BBC navodi da je za vrijeme najvećeg priljeva azilanata 2015. godine broj prijavljenih silovanja u Švedskoj čak pao za 12%, što ukazuje na kompleksnost povezanosti prijava s migracijama.

Temeljni razlog: Švedska je proširila definiciju silovanja

Švedsko Vijeće za prevenciju kriminala ističe da su zakonske promjene koje su proširile definiciju silovanja te društvena svijest i veća spremnost žrtava na prijavljivanje ključni faktori povećanja broja prijava.

Švedska je između 2005. i 2018. nekoliko puta mijenjala zakone, šireći definiciju silovanja i posebice 2018. uvela da se svaki seksualni čin bez jasnog i aktivnog pristanka smatra silovanjem. Osim toga, u Švedskoj se svaki pojedinačni čin silovanja računa kao zasebna prijava, pa ako je žena prijavila silovanje svakog dana dva tjedna, to se statistički bilježi kao 14 različitih slučajeva.

Stručnjaci upozoravaju da je u Švedskoj veća društvena svijest i spremnost za prijavljivanje zločina, što rezultira većim brojem prijava u odnosu na zemlje gdje je stigma veća.

Visoke brojke i u Velikoj Britaniji

Velika Britanija se također spominje kao zemlja s rastućim brojem prijava silovanja. Prema podacima policije za Englesku i Wales, do 2012. broj prijava bio je relativno stabilan, ali od tada naglo raste.

Foto: Državni zavod za statistiku UK

Ovaj porast, prema navodima iz Državnog zavoda za statistiku, rezultat je više faktora, “uključujući utjecaj medijski eksponiranih slučajeva i promjena u operativnim procesima policije”.

Naime, Britanci su 2021. uspostavili jedinstveni program Operation Soteria koji ima za cilj promijeniti kako se istražuju i procesuiraju slučajevi silovanja i drugih ozbiljnih seksualnih zločina.

Kao dio programa, uvedena je nova obuka specijaliziranih policajaca koju je prošlo njih oko 4500. Ova grupa pomaže osigurati bolju podršku žrtvama, a istrage su sada usmjerene na ponašanje osumnjičenih, a ne na žrtve.

Zanimljivo je iz Državnog zavoda za statistiku izdvajaju i učinkovitost kampanja koje utječu na spremnost ljudi da prijave kaznena djela iz prošlosti.

“21% svih seksualnih kaznenih djela i 24% silovanja odraslih osoba u godini zaključno s ožujkom 2023. dogodili su se više od godinu dana prije nego što su evidentirani”, stoji u objašnjenju.

Zemlje EU mijenjale ključne zakone

Velika Britanija i Švedska nisu samo izdvojeni primjeri. U izvještaju objavljenom na ScienceDirectu 2024. godine, navodi se da je “val zakona temeljenih na pristanku” (consent-based rape laws) zahvatio većinu EU-a i šire, pri čemu brojne države uvode obvezni element eksplicitnog pristanka za kvalifikaciju kaznenog djela silovanja.

To znači da se svaki seksualni čin bez izričitog, dobrovoljnog i slobodnog pristanka smatra kaznenim djelom. Taj princip “samo da znači da” na snazi je u 14 zemalja Europske unije poput Švedske, Španjolske, Hrvatske, Irske, Danske, Nizozemske itd.

U Njemačkoj i Austriji vrijedi načelo “ne znači ne”, koje i dalje zahtijeva da žrtva dokaže verbalno odbijanje spolnog odnosa. 

Europska komisija je 2022 predložila direktivu koja bi uvela jedinstvenu definiciju silovanja zasnovanu na nedostatku pristanka, no odgovor još uvijek izostaje.

Roksandić: Brojne su promjene u hrvatskom zakonodavstvu

Da bismo pokušali razjasniti pravne aspekte promjena u definicijama i zakonodavstvu vezanim uz seksualno nasilje, obratili smo se doc. dr. sc. Sunčani Roksandić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ona je o problematici govorila kroz kontekst Hrvatske, koja je također mijenjala zakone koji se bave ovom problematikom, a koje su zasigurno doprinijele većem broju prijava.

“S aspekta zakonodavstva, što mogu govoriti iz svog iskustva kao članice nekih od radnih skupina koje su radile na nacrtu prijedloga izmjena Kaznenog zakona, uključivo i na kaznenim djelima protiv spolne slobode i kaznenim djelima protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, brojne izmjene Kaznenog zakona učinjene su sa svrhom zaštite slobode pojedinca u spolnoj sferi.

Radi se o zaštiti povjerenja i slobodnog izbora pojedinca u odlučivanju kad se upušta u spolni odnos ili izjednačenu radnju, bio on/ona u vezi, braku, partnerstvu ili ne”, objasnila je.

U Hrvatskoj je proširen pojam silovanja, to utječe na broj prijava

“Zakonodavno je proširen pojam silovanja na situacije kad je u pitanju svaki nedobrovoljan spolni odnos, bez obzira bilo sile ili prisile. Dakle, kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka je postalo kazneno djelo silovanja. Proširena su i druga kaznena djela oko spolne slobode”, rekla je Roksandić.

Napominje da je važno u ovih zadnjih deset godina istaknuti pojavu raznih oblika nasilja, pa i spolnih kaznenih djela, unutar obitelji što, kako dodaje, reflektira društvene okolnosti.

“U svakom slučaju, zakonodavne promjene Kaznenog zakona su takve da apsolutno pružaju veću zaštitu pojedincima i to veću nego što je pružaju brojni drugi zakoni u zemljama EU, što se reflektira i u društvenoj svijesti i svijesti pojedinca o zabranjenosti takvih djela čime se djeluje i na generalnu prevenciju”, objasnila je Roksandić.

(TIP/Izvor: Index.hr/Autor:  Vedran Salvia/Foto: Shutterstock, Igor Soban/PIXSELL)