Siromaštvo u starosti bit će norma za veliki dio europskog stanovništva osim ako trenutne penzione politike ne prođu kroz duboku reformu, upozorio je regulator za penzije Europske unije.

“Jedan od pet Europljana već je u opasnosti od života u siromaštvu u starosti”, rekla je Petra Hielkema, šefica Europskog tijela za osiguranje i profesionalne penzije sa sjedištem u Frankfurtu.

E[To je] smiješno visok postotak, iskreno. A ako zatim pogledate žene, one imaju 30 posto veći rizik za toE, rekla je u intervjuu za POLITICO.

I situacija se pogoršava: europsko stanovništvo brzo stari, a za 40 godina bit će samo 1,5 radnika na svakog penzionera. To je polovica trenutnog omjera.

“Neke zemlje su već tamo. A to je neodrživo”, rekao je Hielkema. “Europa ima problem s penzijama, a zemlje koje nemaju snažne dopunske penzione sisteme su stvarno u opasnosti”.

Decenijama je standardni europski model bio oslanjanje na državni penzioni sistem za brigu o građanima u starosti. No, kako ljudi žive duže, a natalitet pada, troškovi financiranja tih sistema rastu. Dodajte tome i ostale troškove starenja stanovništva, poput zdravstva i njege za starije osobe, i račun poreznih obaveznika postaje vrtoglavo veći.

Jedan od odgovora je stvaranje komplementarnih privatnih ili penzionih sistema na radnom mjestu kako bi se osiguralo da ljudi imaju lični fond penzione štednje koji mogu koristiti u penziji.

Skandinavske zemlje najbolje su opremljene za suočavanje s nadolazećom krizom jer imaju niz različitih izvora za penzionere: penzioni sistem temeljen na tekućoj osnovi, profesionalne penzione fondove – što znači da kada radite, ujedno i štedite za penziju – i daljnja ulaganja u penzione proizvode.

No mnoge zemlje, posebno u istočnoj i južnoj Europi, oslanjaju se uglavnom na državne penzije i imaju manje penzione čekove u usporedbi s plaćama.

U mnogim slučajevima građani nisu baš svjesni svoje situacije jer im javne vlasti i poslodavci ne pružaju potpuni pregled njihovih penzijskih prava. Brisel može učiniti malo više od davanja prijedloga jer je nadležnost na nacionalnoj razini.

Ipak, Hielkema, nizozemska državljanka koji vodi tijelo za profesionalne penzije od 2021., uvjeren je da postoji “zamah” za veliku promjenu, koja će dati EIOPA-i veću ulogu.

“Prvo, vidimo da problem postaje sve veći, kao i pojedine vlade. I drugo, budimo iskreni, zašto su penzije na dnevnom redu? Zato što nam treba više ulaganja, a jedan od načina za generiranje više ulaganja jest premještanje štednje s bankovnih računa u investicijske proizvode”, rekla je.

Imamo plan

U sljedećih nekoliko mjeseci Europska komisija izdat će preporuke o štednim računima i penzijama kako bi se riješili demografski i financijski izazovi EU-a.

Do kraja godine predložit će da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupna svakom građaninu, sisteme za praćenje penzija, nadzorne ploče za komunikaciju penzijskih naknada i porezne poticaje kako bi štednja za penziju bila privlačnija. Također će preispitati pravila EU-a za penzione fondove na radnom mjestu i penzione investicijske proizvode.

Ključna mjera u paketu je sustav automatskog upisa ljudi u profesionalne penzione fondove, sličan onome koji je već na snazi ​​u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji.

“Automatski ćete biti uključeni u penzione fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se svjesno isključiti”. Trenutno, rekla je, ljudi se mogu odlučiti za penziju na radnom mjestu, ali inercija znači da to malo tko čini.

“Pretpostavka je da će inercija funkcionirati i obrnuto”, rekla je čelnica EIOPA-e, što znači da bi se malo ljudi odlučilo za izlazak iz programa. Tamo gdje je na snazi, mehanizam funkcionira i dovodi do toga da više ljudi štedi preko svojih poslova za penziju, rekla je.

Ideja je imati “nešto što je dostupno i samozaposlenima ili onima koji rade na godišnji odmor, kako bi se osiguralo da i oni mogu uštedjeti za kasnije”, dodala je.

U konačnici, nacionalne vlade moraju pokrenuti takve reforme, a tema penzije je politički eksplozivna.

Francuska vlada Françoisa Bayroua izgubila je podršku socijalista kada radnici i poslodavci nisu uspjeli postići dogovor o penzionim reformama. Ovog ljeta njemački kancelar Friedrich Merz predložio je mladima da štede za penziju, što je izazvalo negativnu reakciju sindikata u odbrani državnog penzionog sistema.

Koliki je ulog? U Njemačkoj penzije na radnom mjestu iznose 267 milijardi eura, dok u Švedskoj – zemlji s jednom osminom stanovništva Njemačke, ali gdje gotovo svi imaju penzioni fond – penzijske ušteđevine na radnom mjestu iznose 516 milijardi eura ili 92 posto BDP-a, prenosi N1.

(TIP/Foto: Ilustracija/Buka)