Europske tvornice oružja šire se tri puta brže nego u mirnodopskim vremenima, a analiza satelitskih podataka otkrila je više od sedam miliona kvadratnih metara novih industrijskih postrojenja, što svjedoči o ponovnom naoružavanju historijskih razmjera.

Građevinske aktivnosti na lokacijama za proizvodnju oružja drastično su se ubrzale od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, a dugo najavljivani preporod europske obrane, potaknut javnim subvencijama, sada se materijalizira ne samo u političkim govorima, već i u betonu i čeliku, piše Financial Times.

Ovaj trend događa se u trenutku dok se vlade Europske unije suočavaju s izazovima održavanja isporuka oružja Kijevu i obnavljanja vlastitih zaliha, posebice u svjetlu potencijalno nestabilne američke predanosti europskoj sigurnosti.

“Duboke i strukturne promjene”

Koristeći podatke s više od 1000 prolaza radarskih satelita Sentinel-1 Europske svemirske agencije, Financial Times pratio je promjene na 150 lokacija koje pripadaju 37 tvrtki specijaliziranih za proizvodnju streljiva i projektila – dva ključna područja u kojima Zapad kaska u potpori Ukrajini. Podaci sugeriraju da otprilike trećina promatranih lokacija pokazuje znakove širenja ili novih građevinskih radova.

Razmjeri i rasprostranjenost ovih radova ukazuju na generacijski pomak u naoružavanju. Europa napušta mirnodopski model proizvodnje “just-in-time” i gradi industrijsku bazu za dugotrajniju ratnu spremnost.

“To su duboke i strukturne promjene koje će transformirati obrambenu industriju u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju”, izjavio je William Alberque, bivši direktor kontrole naoružanja u NATO-u. “Jednom kada masovno proizvodite granate, metali i eksplozivi počinju teći, što smanjuje troškove i složenost proizvodnje projektila.”

Većina obrambenih kompanija odbila je komentirati nalaze analize, navodeći sigurnosne razloge.

Vodeći primjeri širenja

Analiza je pokazala da su se područja s vidljivim promjenama povećala sa 790.000 četvornih metara u razdoblju 2020.-21. na čak 2,8 miliona kvadratnih metara u 2024.-25. godini.

Među lokacijama s najvećim proširenjem ističe se zajednički projekt njemačkog obrambenog diva Rheinmetalla i mađarske državne tvrtke N7 Holding u Várpaloti u zapadnoj Mađarskoj, gdje je izgrađeno ogromno postrojenje za streljivo i eksplozive.

Prva tvornica u Mađarskoj dovršena je u srpnju 2024. i proizvodi streljivo za borbena vozila pješaštva. Izgradnja se nastavlja, a lokacija će proizvoditi i topničke granate od 155 mm te streljivo za tenkove Leopard 2. “Ne možemo komentirati navodne obrise naših proizvodnih pogona na satelitskim snimkama iz razloga korporativne sigurnosti”, rekao je Patrick Rohmann, glasnogovornik Rheinmetalla.

Uloga EU fondova

Analiza je obuhvatila i 88 lokacija povezanih s programom EU-a, Zakonom o potpori proizvodnji streljiva (ASAP), koji je s 500 milijuna eura potaknuo proizvodnju streljiva i projektila. Podaci pokazuju da su se tvrtke koje su primile sredstva iz ASAP-a širile brže od ostalih. Jasno fizičko širenje vidljivo je na 20 lokacija financiranih iz tog programa.

Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže ocijenila je širenje kao “vrlo pozitivan i prijeko potreban razvoj”, ali je naglasila da je “ključno” da obrambena industrija bude spremna ispuniti rastuću potrošnju NATO-a i učinkovito koristiti novac poreznih obveznika.

Povjerenik EU za obranu Andrius Kubilius izjavio je za FT da se od ruske invazije godišnji kapacitet Europe za proizvodnju streljiva povećao s 300.000 na oko 2 milijuna do kraja ove godine. Velik dio tog rasta pripisuje se Rheinmetallu, koji planira povećati proizvodnju granata od 155 mm sa 70.000 u 2022. na 1,1 milion do 2027. godine.

Strateški izazovi

Unatoč brojkama, dužnosnici upozoravaju da će stvarna proizvodnja vjerojatno biti znatno ispod potencijalnog kapaciteta. Uz to, stručnjaci ističu da sposobnosti dalekometnog udara ostaju ozbiljan problem za Europu.

Fabian Hoffmann, istraživač sa Sveučilišta u Oslu, rekao je da su projektili ključni za odvraćanje Rusije. “Projektili su preduvjet za NATO-ovu teoriju pobjede. Jer nećemo moći pratiti ruski tempo mobilizacije”, rekao je Hoffman, dodajući: “S dramatičnim širenjem Rusije, najbolje što možemo učiniti je uspostaviti vjerodostojno odvraćanje da ako pucate na nas, mi ćemo uzvratiti. Ali ako ikada želimo doći do toga, onda moramo drastično proširiti našu proizvodnju.”

Hoffmann je upozorio da je “proizvodnja minijaturnih mlaznih motora za dalekometne projektile ogromno usko grlo” za europsku industriju. EU već pregovara o novom obrambenom programu vrijednom 1,5 milijardi eura, a prioritetna područja uključuju upravo projektile, protuzračnu obranu, topništvo i dronove.

Financial Times je svaku lokaciju provjerio pomoću optičkih satelitskih snimaka kako bi potvrdio nalaze radarske analize. Korišteni su različiti statistički procesi koji su potvrdili iste zaključke. Porast iskopavanja u razdoblju 2024.-25. sugerira da se u narednom razdoblju može očekivati još više dovršenih građevinskih projekata.

(TIP/Izvor: Index.hr/Foto: Nexta)