Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) i ove godine je pred požarnu sezonu, u okviru svojih nadležnosti, svim nosiocima zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne samouprave i kantonima, uputila preporuke za preduzimanje preventivnih mjera zaštite i spašavanja od požara na otvorenom prostoru, s ciljem preventivnog djelovanja i jačanja kapaciteta za smanjenje rizika od požara otvorenog prostora – kazao je privremeno postavljeni direktor FUCZ Aldin Brašnjić. 

Istakao je da bez obzira na činjenicu da Zakon o šumama na nivou Federacije BiH i dalje nije usvojen, FUCZ čini dodatne napore kako bi unaprijedila i poboljšala mjere zaštite od požara otvorenog prostora na cijelom području Federacije BiH.

Brašnjić je naglasio da su prvi odgovor u borbi protiv požara u FBiH snage i materijalno-tehnička sredstva kojim raspolažu profesionalne vatrogasne jedinice općine, grada ili kantona koje su pogođene požarom.

– Tek kada se iscrpe resursi na nivou općine/grada i kantona traži se pomoć sa federalnog nivoa. Putem našeg Federalnog operativnog centra upućuje se zahtjev za angažman letjelica/helikoptera, prvenstveno od Oružanih snaga BiH. Iako je procedura podizanja helikoptera komplikovana jer se zahtjev šalje prema višim instancama, sve do Predsjedništva BiH koje bi naposljetku trebalo odobriti zahtjev, dosadašnja saradnja sa OSBiH bila je veoma uspješna – kazao je Brašnjić.

Osim dobre saradnje sa OSBiH, FUCZ ima veoma dobru saradnju i sa Republičkom upravom civilne zaštite Republike Srpske (RUCZ RS) sa kojom također ima potpisan Sporazum o međusobnoj pomoći i saradnji. Uz resurse koje je FUCZ obezbijedila ranije za lokalni nivo i OS BIH za pomoć kod gašenja požara iz vazduha. FUCZ i ove godine je nastavila poduzimati dodatne aktivnosti na unapređenju sistema zaštite i spašavanja.

Tako je na inicijativu Brašnjića, održano niz sastanaka i konsultacija u cilju prikupljanja prijedloga i sugestija u usklađivanju zakonskih rješenja na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu.

Ustavni sud FBiH ranije je utvrdio povredu prava na lokalnu samoupravu za 15 općina i gradova, zbog nametnutih obaveza bez obezbijeđenih finansijskih sredstava.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je 23. jula ove godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu, usklađen tokom pregovora sa predstavnicima Sindikata i Vladom FBiH.

FUCZ je u augustu ove godine raspisala Javni poziv za dodjelu finansijskih sredstava namijenjenih opremanju i obuci službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite, opremanju operativnih centara, udruživanju sredstava posebne naknade sa kantonima, gradovima i općinama, kao i za zajedničke razvojne i istraživačke projekte značajne za sistem zaštite i spašavanja.

Brašnjić je potpisao Odluku o davanju opreme na trajno korištenje službama zaštite i spašavanja u kantonima, gradovima i općinama. Dodjela opreme ima za cilj jačanje kapaciteta lokalnih jedinica, koje su prvi odgovor u kriznim situacijama.

Oprema koja uključuje vodene pumpe, agregate, šatore i zimske setove za šatore dodijeljena je Posavskom kantonu, gradovima Bosanska Krupa, Čapljina, Srebrenik, Livno, Novi Travnik, Goražde i općinama Bosanski Petrovac, Kladanj, Kalesija, Kakanj, Vareš, Žepče, Gornji Vakuf – Uskoplje, Jablanica, Grude, Posušje, Ilijaš, Ilidža, Stari Grad Sarajevo, Banovići i Vitez.

– U toku je i nekoliko projekata sa međunarodnim organizacijama kroz koje će se obezbijediti oprema i obuka za strukture zaštite i spašavanja na svim nivoima a važno je naglasiti da je dobar dio opreme predviđen za gašenje požara. BiH je u septembru 2022. godine pristupila Mehanizmu EU za civilnu zaštitu što znači da je i na ovaj način omogućena pomoć svih članica Mehanizma koje imaju obavezu za pružanje uzajamne pomoći u slučaju bilo koje nesreće, uključujući i požare. Pored ove imamo i dobru saradnju sa susjednim zemljama sa kojima BiH ima potpisane bilateralne sporazume prvenstveno u pomoći gašenja požara iz zraka – kazao je Brašnjić.

Naglasio je da su opremljenost i ljudski resursi važni elementi u zaštiti i spašavanju pa tako i u zaštiti od požara i vatrogastvu.

– Oprema ima svoj vijek i potrebno je kontinuirano zanavljati i obučavati snage za odgovor, jer jedino tako možemo imati efikasan odgovor na prirodne i druge nesreće – kazao je.

FUCZ je i u ovoj godini svim kantonalnim upravama civilne zaštite i općinskim/gradskim službama za civilnu zaštitu uputila preporuke za preduzimanje preventivnih mjera zaštite i spašavanja od požara na otvorenim prostorima na području FBiH.

U FBiH ima ukupno 1.263 sistematiziranih radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca od kojih je 1.008 radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca popunjeno. Pored profesionalnih vatrogasaca koji se nalaze u profesionalnim vatrogasnim jedinicama koje su u sastavu nadležnih službi koje se bave poslovima civilne zaštite općine/grada i kantona značajan broj čine i dobrovoljni vatrogasci koji se nalaze u dobrovoljnim vatrogasnim društvima/dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama više od 800, dok je više od 300 pripadnika vatrogasnih jedinica koje su formirane u pravnim subjektima, podaci su FUCZ.

Od ukupno 79 jedinica lokalne samouprave u FBiH (što uključuje i njih devet u Kantonu Sarajevo u kojem egzistira Profesionalna vatrogasna jedinica KS u okviru Kantonalne uprave civilne zaštite KS sa ukupno 266 sistematiziranih, te 218 popunjenih radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca. Također, od ukupno tri jedinice lokalne samouprave u Posavskom kantonu odnedavno egzistira profesionalna vatrogasna jedinica u sastavu Kantonalne uprave civilne zaštite PK sa 24 profesionalna vatrogasca sistematizirana i isto toliko popunjena radna mjesta), u 46 jedinica lokalne samouprave formirane su PVJ.

Najveći broj profesionalnih vatrogasaca je u Kantonu Sarajevo (218), zatim Tuzlanski kanton (185), Hercegovačko-neretvanskom (173), Zeničko-dobojskom kantonu (167), Unsko-sanskom (104), Srednjobosanskom (58), Zapadnohercegovačkom (28), Bosansko-podrinjskom (22), Kantonu 10 (21), dok je u Posavskom kantonu (24) profesionalnih vatrogasaca.

Prema raspoloživim podacima dobivenim od kantonalnih uprava i općinskih/gradskih službi civilne zaštite, PVJ i DVJ na području Federacije BiH, ima više od 500 različitih vrsta vatrogasnih vozila (navalna, kombinovana, cisterne, specijalna vozila za tehničke nesreće, prijevoz tehnike i sl.). U KS ima oko 100 vatrogasnih vozila, u ZDK više od 80, USK, TK i HNK, imaju oko 70 vatrogasnih vozila. U SBK ima oko 60 vatrogasnih vozila, u Posavskom kantonu oko 15, u BPK 15, u Zapadnohercegovačkom kantonu 30, dok Kanton 10 ima 10 vatrogasnih vozila.

Specijalna vatrogasna vozila (navalna, kombinovana, cisterne, specijalna vozila za tehničke nesreće, prijevoz tehnike i sl.) sa kojim raspolažu vatrogasne jedinice lokalne samouprave i kantona su različite starosti.

Kako ističe Brašnjić, nakon analize podataka sa terena, može se konstatovati da je stanje organiziranosti i opremljenosti vatrogasnih snaga u Federaciji BiH još uvjek nezadovoljavajuće.

– Popunjenost PVJ-a u FBiH je nedovoljna i ne odgovara stvarnim potrebama, u 34 PVJ i dva PVJ kantona sistematizirano je 1.263 radna mjesta profesionalnog vatrogasca, a tek je popunjeno nešto više od 1.000 mjesta profesionalnih vatrogasaca – kazao je Brašnjić.

Istakao je da je u proteklim godinama značajno investirano u modernizaciju opreme i obuku kadrova kroz projekte, vježbe i specijalizirane programe.

Kako je kazao, sve izraženije klimatske promjene i sve učestalije i razornije prirodne nesreće postale su svakodnevnica s kojom se moramo suočiti i u kojoj civilna zaštita ima ključnu ulogu u osiguravanju spremnosti i osposobljenosti svih struktura u sistemu zaštite i spašavanja za suočavanje s takvim situacijama.

– Postojeća iskustva iz požara otvorenog prostora u proteklom periodu, a i ovogodišnjih požara u Crnoj Gori i Grčkoj, gdje su veliki šumski požari prouzrokovali značajne štete, ukazuju na potrebu kontinuiranog unapređenja i jačanja sistema zaštite i spašavanja. Neophodne su nabavke opreme za rano otkrivanje požara, visokokapacitetnih vozila za gašenje požara na nepristupačnim terenima, prenosnih pumpi velikog protoka, helikopterske i avionske podrške za gašenje iz zraka i sl. – kazao je Brašnjić.

Dodao je da ovi kapaciteti zahtijevaju dodatna ulaganja te bolju međuinstitucionalnu i međudržavnu saradnju.

– Samo zajedničkim naporima možemo odgovorno i učinkovito djelovati na unapređenju sistema zaštite i spašavanja posebno u segmentu međusobne saradnje i uvezanosti svih nivoa i učesnika u provođenju zaštite i spašavanja na području FBiH i njihove opremljenosti i obučenosti kao jednog od uslova efikasnog odgovoru na prirodne i druge nesreće – poručio je Brašnjić.

Komandant Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo Kemal Cacan smatra da FBiH nije spremna da adekvatno odgovori na požare ukoliko bi oni bili nekih katastrofalnih razmjera.

– Ukoliko bi se desili požari širih razmjera, kao što se dešava u Grčkoj, Španiji, Albaniji, FBiH nije spremna. To odgovorno tvrdim, iz razloga zato što vrlo se malo sredstava ulaže u vatrogastvo i vrlo se malo pažnje pridaje vatrogastvu kao nezamjenjivoj djelatnosti u funkciji zaštite zdravlja, života i imovine građana – kazao je Feni Cacan.

Podsjetio je da se BiH sastoji od planina, nepristupačnih terana, te da je više od 60 posto teritorije pokriveno šumom.

– Ukoliko dođe do požara na takvoj konfiguraciji terena nezamjenjivu ulogu čine zračne snage, odnosno tu moramo imati eskadrilu-jedinicu koja će potpomagati iz zraka. Mi se jedino sada oslanjamo na Oružane snage BiH, ali gubi se puno vremena dok se ne podigne helikopter. Na nepristupačan teren ne može se proći, a da se rizikuju životi vatrogasaca. I ako se dese požari velikih razmjera bit će vrlo izazovno za vatrogasce, ali i za stanovništvo – istakao je Cacan.

Upozorio je da se moraju poduzimati preventivne mjere prije nego dođe do požara.

– Organi vlasti moraju krenuti u organizaciju, planske sječe šume, odnosno pravljanja prosjeka-usjeka, mora se investirati u izviđanje, 24-satni nadzor. Kada požar tek krene da ga možemo pogasiti. Dok se ovo ne uradi, dok se ne bude izvršila nabavka i zanavljanje opreme te edukacija novih snaga, te dok se ne budu uložila sredstva u vatrogastvo neće biti dobro – kazao je Cacan.

Prema njegovim riječima, kada se dešavaju požari po FBiH obično zovu vatrogasnu jedinicu iz KS, jer je ta jedinica opremljenija nego ostali.

– KS je u posljednjih četiri-pet godina pažnju posvetio vatrogastvu. Mi imamo problem jer se prije toga nije ulagalo u vatrogastvo, nisu se zapošljavali novi ljudi. Društva koja ulažu u vatrogastvo svakih 15-ak godina obnavljaju vozni park, a kod nas je vozni park star 30-35 godina – kazao je Cacan. 

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Ilustracija/Fena)