Evropski automobilski sektor suočava se s velikim problemom koji je nastao širenjem električnih vozila. Prelazak na električna vozila jedan je onih koji stvara najveću neizvjesnost među vozačima. Mnogi od njih se boje da ne pogriješe.

Prosječne cijene vozila u Evropi, u kontekstu inflacije u kojoj postoji jasan disbalans s onim što građani imaju u svojim džepovima, stvaraju najveću neizvjesnost, piše španski portal elEconomista.

Cijene automobila su jedna od glavnih prepreka s kojima se vozači suočavaju pri kupovini novih automobila, posebno ako žele izvršiti toliko traženi prelazak na električna vozila. Već su vidljive posljedice, jer je prosječna starost vozila u EU 12,3 godine, dok u pojedinim zemljama poput Grčke dostiže i 17 godina. U Luksemburgu je najmlađi vozni park sa 7,9 godina, ali to je premalo tržište da bi izbalansiralo ona veća.

Iz španskog udruženja prodavača, distributera i postprodajnih stručnjaka (GANVAM) ističu da je prosječna cijena električnog vozila 42.000 eura, novog vozila s klasičnim motorom je 30.000 eura, a polovnog vozila do pet godina starosti je 20.000 eura. Međutim, najveći problem je što se novčanici građana nisu “promijenili”.

Shodno ovakvoj postavci potrošači su u velikoj dilemi. Ne znaju šta kupiti ili se boje da će, šta god da urade, pogriješiti.”, ističu iz GANVAM-a.

Ako vlade šalju poruke koje obeshrabruju ljude od promjene automobila, daleko od postizanja ovog prelaza na dekarbonizaciju, postiže se suprotan učinak. Građani su paralizovani, a postojeća vozila nastavljaju da stare.

Ove godine je produžena pomoć za kupovinu električnih i plug-in hibridnih automobila, ali ne u svim zemljama. U BiH naprimjer još uvijek nemamo ni privremenu odluku o sufinansiranju pri kupovini električnih i plug-in hibridnih vozila, a sve su prilike da to ove godine nećemo ni vidjeti. Nastranu što je prošlih godina u eko bonusu uživala samo nekolicina kupaca, već je problem u tome što su električni automobili jednostavno preskupi, a ujedno i dalje poprilično ograničeni.

Kupci električnih i PHEV vozila žele bonus pri kupovini, bez obzira na to što je to u Njemačkoj ili nekoj manjoj tranzicijskoj zemlji. Mimo toga što žele i ozbiljniju mrežu punionica. Subvencije ne smiju izostajati, ali ih treba ograničiti na fizička lica i to na vozila nižih vrijednosti. Elektromobilnost treba prilagoditi milionima kupaca, a ne “milonerima”.

Prevazilaženje cjenovnih barijera postaje najveća prepreka za evropski automobilski sektor bez obzira na vrstu mobilnosti. Čak i aktuelni benzinci, dizeli, a pogotovo blagi i obični hibridi su “čista” vozila s vrlo niskim emisijama CO2 i ekološkim obavezama iz tehnološke perspektive, ali i oni postaju teže dostupni.

Jedno je sigurno. Cijene automobila konstatno rastu, a novčanici ostaju isti ili bolje rečeno tanji.

(TIP/Izvor: Klix.ba/Foto: XPeng)