Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bilježi značajne promjene pod utjecajem ekonomskih faktora poput inflacije, povećanja troškova gradnje i promjena u kupovnoj moći građana.

Rast cijena nekretnina u Federaciji BiH

Podaci za prvi kvartal 2025. godine pokazuju da su cijene novih stanova u Federaciji BiH dosegle prosjek od oko 3.073 KM po metru kvadratnom, što je povećanje od preko 10% u odnosu na isti period prethodne godine. Na sekundarnom tržištu, gdje su stanovi iz ranijih godina gradnje, cijene su također u porastu, i to za oko 11%, sa prosjekom od oko 2.530 KM/m².

Ovaj rast cijena rezultat je višestrukih faktora: rast troškova materijala i rada usljed globalnih inflacijskih trendova, smanjen broj novih stambenih objekata na tržištu, te povećana potražnja u urbanim centrima kao što su Sarajevo, Mostar i Tuzla.

Situacija u Republici Srpskoj: Banja Luka kao epicentar tržišta

U Republici Srpskoj, primjetan je sličan trend. Grad Banja Luka beleži rast cijena stanova za oko 100 do 200 KM po metru kvadratnom u posljednjih godinu dana. Stručnjaci predviđaju nastavak ovog trenda naročito nakon što država uvede povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, što može dodatno podstaći potražnju.

Ovakvo povećanje cijena u RS odražava slične pritiske kao i u Federaciji — visoke troškove izgradnje, ali i relativno ograničenu ponudu novih stanova, naročito u većim urbanim sredinama.

Inflacija i njena uloga u oblikovanju tržišta nekretnina

Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, inflacija za 2024. godinu je revidirana na oko 1,8%, što predstavlja umjeren rast cijena u ukupnoj ekonomiji. Ipak, iako je inflacija relativno niska, cijene nekretnina rastu znatno brže od prosečnih plata građana.

Ovo znači da je pristupačnost stambenih jedinica za domaće stanovništvo sve veći izazov. Rast cijena nekretnina nije u skladu sa rastom prihoda, što otežava kupovinu prvog stana ili proširenje postojećeg stambenog prostora.

Prognoze i trendovi za naredni period

Analitičari očekuju da će se inflacija stabilizovati na niskim nivoima, ali cijene nekretnina će nastaviti rasti, posebno u većim gradskim sredinama gdje potražnja ostaje visoka. U manjim općinama i ruralnim područjima može se očekivati stagnacija ili blagi pad cijena, jer tamošnja potražnja nije u skladu sa urbanim centrima.

Ovo potvrđuje da nekretnine i dalje ostaju jedan od najstabilnijih i najtraženijih oblika ulaganja u BiH, uprkos izazovima inflacije i usklađivanja sa ekonomskim realnostima stanovništva.

Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini u 2024. i 2025. godini doživljava period intenzivnog rasta cijena pod utjecajem višestrukih faktora, uključujući inflaciju, povećane troškove izgradnje i relativno ograničenu ponudu. Iako inflacija u ekonomiji ostaje relativno niska, cijene nekretnina rastu znatno brže od plata, što dovodi do smanjenja pristupačnosti za veliki dio stanovništva.

Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti u narednim godinama, posebno u urbanim centrima Federacije BiH i Republike Srpske, dok će manje sredine pratiti drugačiju dinamiku.

Za sve one koji planiraju kupovinu nekretnine ili investiranje u ovaj sektor, praćenje ovih ekonomskih i tržišnih pokazatelja biće ključni faktor uspjeha.

Životni troškovi i ekonomski izazovi

Potrošačka korpa predstavlja ključni pokazatelj troškova života za prosječnu četvoročlanu porodicu u Bosni i Hercegovini. U 2025. godini, podaci Saveza samostalnih sindikata BiH pokazuju da se ukupni troškovi za osnovne životne potrebe kreću oko 3.180 KM mjesečno, što oslikava složenu ekonomsku situaciju u zemlji.

Koliko košta život?

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu — dvoje odraslih i dvoje djece (jedno osnovac i jedno srednjoškolac) — tokom prve polovine 2025. godine iznosila je između 3.149 KM u januaru i 3.180 KM u junu. Ovi troškovi uključuju osnovne kategorije kao što su prehrana, stanovanje, higijena, obrazovanje, odjeća i obuća, prevoz i održavanje domaćinstva.

Najveći dio potrošačke korpe odnosi se na prehranu, koja zauzima čak 44,85% ukupnih troškova. Stanovanje i komunalne usluge čine oko 13,65%, dok su troškovi higijene i zdravlja oko 9,38%. Obrazovanje i kultura, kao i odjeća i obuća, zauzimaju značajan dio budžeta, sa 10,10%, odnosno 11,36%.

Situacija dodatno komplikuje činjenica da prosječna plata u Federaciji BiH u 2025. godini iznosi oko 1.545 KM, što pokriva samo oko 48-49% ukupnih troškova potrošačke korpe. Minimalna plata, koja je zakonski utvrđena na 1.000 KM, pokriva tek oko 31% troškova života. Ovakav odnos ukazuje na rastući jaz između potreba domaćinstava i njihovih primanja, što predstavlja ozbiljan izazov za mnoge porodice.

Šta ovo znači za građane?

Rast potrošačke korpe, u kombinaciji sa stagnacijom plata, dovodi do sve većih finansijskih pritisaka na domaćinstva. Inflacija i rast cijena osnovnih dobara i usluga dodatno umanjuju kupovnu moć građana. U takvom okruženju, povećanje plata i usklađivanje sa stvarnim troškovima života postaje neophodno kako bi se održao pristojan životni standard.

Podaci za 2025. godinu jasno pokazuju da je potrošačka korpa u BiH visoka u odnosu na prosječne plate, što znači da mnogi građani žive ispod nivoa koji bi mogao garantovati sigurnost i stabilnost. Ovaj trend poziva na hitne ekonomske reforme, povećanje plata i bolju socijalnu zaštitu kako bi se ublažile posljedice inflacije i poboljšao kvalitet života.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Foto Ilustracija)