Italijanski organizatori su šest mjeseci prije početka Zimskih olimpijskih igara optimistični – pripreme teku prema planu. „Pripreme napreduju u skladu s vremenskim okvirom“, izjavio je Andrea Varnier, izvršni direktor organizacijskog odbora Olimpijskih i Paraolimpijskih igara Milano-Kortina 2026, za francusku novinsku agenciju AFP.

Ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara zakazana je za 6. februar, iako će takmičenja početi dva dana ranije mečevima u curlingu. Paraolimpijske igre će početi 6. marta.

“Trenutno smo u ključnoj fazi operativne realizacije”, kazao je Varnier.

Javno preduzeće Simick, zaduženo za izgradnju olimpijskih objekata, prošle sedmice je obećalo da će „svi planirani sportski infrastrukturni projekti biti završeni prije početka OI“.

Organizatori žele da Igre budu finansijski održive.

Za poređenje, ZOI u Sočiju (Rusija, 2014.) koštale su najmanje 40 milijardi dolara (34,5 milijardi eura prema trenutnom kursu), u Pjongčangu (Južna Koreja, 2018.) više od 12 milijardi dolara, dok su Igre u Pekingu 2022., uprkos zvaničnom trošku od četiri milijarde dolara, prema analitičarima ukupno koštale oko 38 milijardi dolara, uključujući infrastrukturu.

Organizacijski odbor OI Milano-Kortina procjenjuje da će ukupni trošak iznositi 5,2 milijarde eura (oko šest milijardi dolara). Od toga, 3,5 milijardi eura ide na infrastrukturu, a 1,7 milijardi na samu organizaciju Igara.

Olimpijada će koristiti brojne postojeće objekte, a ceremonija zatvaranja bit će održana u gotovo 2000 godina starom rimskom amfiteatru u Veroni. Ovakav pristup smanjuje i troškove i utjecaj na okoliš.

To znači i da će se Igre prostirati širom sjeverne Italije – od Kortine u Dolomitima na istoku, do zapadnih predgrađa Milana, s dodatnim „olimpijskim klasterima“ po Alpama.

„Kao i kod svakog velikog globalnog događaja, izazovi su sastavni dio procesa“, rekao je Varnier. „Nastavljamo s velikim povjerenjem.“

Jedan od rijetkih novih objekata je hokejaška arena Milano Santa Đulija, koja će nakon Igara postati višenamjenska dvorana Eventim.

Organizatori su izbjegli skupu i rijetko korištenu stazu za brzo klizanje privremenim preuređenjem dvije sajamske hale u Milanu. Međutim, druga grupa sportova s manjim brojem takmičara izazvala je političke i građevinske probleme.

Kako Italija nije imala stazu za bob, sankanje i skeleton, razmatrana je upotreba postojećih lokacija u Austriji ili Švicarskoj. No, ministar saobraćaja i zamjenik premijerke Mateo Salvini krajem 2023. insistirao je da se svi događaji održe u Italiji.

To je dovelo do utrke s vremenom za izgradnju staze u Kortini, koja je završena u posljednji čas.

Sportisti u bobu, skeletonu i sankanju su od 24. do 28. marta prvi put testirali novoizgrađenu stazu Eugenio Monti u Kortini d’Ampeco. Staza dužine 1730 metara, s 16 zavoja, djelimično prati originalnu trasu izgrađenu 1920-ih godina.

Smještaj, često logistički i finansijski izazov za olimpijade, izgleda da je osiguran.

Milansko olimpijsko selo, koje čini šest sedmospratnih zgrada, bit će završeno početkom oktobra i kasnije prenamijenjeno u studentske domove. U Kortini će do kraja oktobra biti postavljeno 377 montažnih modula.

Nije poznato hoće li italijanska skijaška zvijezda Federika Brinjone, koja je prošle sezone osvojila Svjetski kup i titulu svjetske prvakinje, ali se povrijedila (lom lijeve noge), biti spremna za takmičenja.

Organizatori su u julu predstavili dizajn medalja – bronzane će težiti 420 grama, a zlatne i srebrene 500 grama.

Dizajnerica Rafaela Pani obećala je da će medalje biti izdržljivije od onih na Igrama u Parizu 2024., gdje je oko 220 medalja, s ugrađenim komadićima metala s Ajfelovog tornja, moralo biti zamijenjeno zbog tamnjenja i korozije.

„Ne smijemo dozvoliti da se ponovi ono što se desilo u Parizu“, rekla je Pani.

Jedina preostala nepoznanica – vrijeme. Italijanska meteorološka služba izjavila je za AFP da ne može prognozirati hoće li u februaru biti dovoljno snijega.

Organizatori, međutim, ostaju smireni: „Bit ćemo spremni,“ poručili su.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Ilustracija)