Sljedeći mjesec će biti dvije godine otkako je Sanel Buljubašić direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH). Prvobitno je na ovoj dužnosti bio vršilac dužnosti, a onda je dobio puni mandat.

Ovo nije njegovo prvo iskustvo u ovoj kompaniji. Naime, od 2011. do 2012. je bio član njenog Nadzornog odbora. Kao inženjer mašinstva je radio u nekoliko institucija, a kao SDP-ov kadar je bio načelnik Srebrenika. Upravljanje Elektroprivredom je preuzeo u trenutku kada je ona u ne baš zavidnom položaju i u trenutku nepovoljne ekonomske i energetske situacije u zemlji i svijetu.

Prema podacima same Elektroprivrede, prošle godine je imala neto gubitak od 57,5 miliona KM dok je taj gubitak godinu ranije iznosio rekordnih 331,7 miliona KM. Shodno tome, pitali smo Buljubašića koje mjere je aktuelni menadžment proveo, a za koje smatra da se njima poboljšao ukupan rad kompanije.

Tema intervjua bili su i rudnici, za koje aktuelni i bivši menadžmenti tvrde da je najveći uzrok gubitka u poslovanju ove kompanije.

Pitali smo ga i šta će za EP BiH značiti formiranje berze električne energije, da li bi bili održivi ako bi električnu energiju proizvodili samo iz obnovljivih izvora energije (OIE), zašto misli da uslovi poslovanja nisu povoljni, da li bi Elektroprivreda ušla u projekat s nuklearnom energijom i u kojoj je fazi postavljanje pametnih satova u domaćinstvima.

Možete li u kratkim crtama i konkretno objasniti mjere koje je aktuelni menadžment proveo, a za koje smatrate da se njima poboljšao ukupan rad kompanije?

Ono na što smo posebno ponosni jeste da smo uspjeli skratiti rokove za priključenje novih korisnika na našu mrežu, uz istovremeno smanjenje troškova angažmana trećih lica. Pokretanjem programa mjera štednje i racionalizacije poslovanja uspjeli smo uštedjeti 16 miliona KM.

Zaključivanjem granskih kolektivnih ugovora uspostavili smo dobru saradnju sa sindikalnim organizacijama EP BiH i rudnika koncerna. Rastom otkupne cijene uglja stvorili smo finansijske uslove za stabilnije poslovanje rudnika, što je rezultiralo zaustavljanjem trenda smanjenja proizvodnje uglja i električne energije.

Smatram da je značajno napomenuti na zajedničko djelovanja tri elektroprivrede u Bosni i Hercegovini i dva nadležna ministarstva. Naime, nedavno je održan sastanak na kojem smo dogovorili zajednički nastup po pitanju izgradnje novih postrojenja iz OIE.

To je osnova za energetsku stabilnost ova tri zakonski određena javna snabdjevača. Dodao bih i značaj bliske saradnje dvije elektroprivrede koje posluju u Federaciji Bosne i Hercegovine i koje su u nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI), što se očituje na usklađivanju propisa i cjenovnika.

Ove godine planiramo potpisivanje ugovora za izgradnju fotonaponske (solarne) elektrane Gračanica u općini Bugojno. Uskoro ćemo objaviti međunarodni tender za izgradnju još tri fotonaponske elektrane u Brezi, Živinicama i Mostaru, za koje očekujemo zaključenje ugovora do kraja godine.

Istovremeno razvijamo još 200 megavati (MW) instalisane snage u solarnim elektranama širom FBiH, ali je njihova realizacija značajno uslovljena prevazilaženjem formalno-pravnih prepreka.

U pripremi je izgradnja i vjetroelektrana Vlašić i Bitovnja. I u oblasti hidropotencijala nailazimo na brojne prepreke koje usporavaju ili onemogućavaju realizaciju projekata kao što su hidroelektrane Ustikolina, Janjići, Kovanići i Vranduk, koji su od krucijalne važnosti za stabilnost elektroenergetskog sistema.

Ne možemo da ne spomenemo određene probleme, kao što su još uvijek nedovoljne količine uglja, loše hidrološke prilike i povećana potrošnje električne energije za javno snabdijevanje, zbog čega smo prinuđeni kupovati električnu energiju na tržištu po znatno višim cijenama od cijene vlastite proizvodnje.

Nažalost, i rudnici u koncernu se suočavaju s ozbiljnim problemima devastiranih ležišta uglja zbog velikog zaostatka u otkrivci uglja, koji postoji već dugi niz godina. Negativan trend hidroloških prilika se nastavio i u ovoj godini. U posljednjih 19 mjeseci samo jedan mjesec je imao plansku proizvodnju električne energije u hidroelektranama.

Da li bi pozitivno poslovali da rudnici nisu dio koncerna?

Rudnici koncerna u konsolidovanom izvještaju imaju veliki utjecaj na negativno poslovanje EP BiH. Stalno ponavljamo da rudnici u koncernu moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđenje i ugovorene između rudnika i EP BiH.

Ta isporuka je u prvih šest mjeseci ove godine na nivou 73 posto u odnosu na ugovoreno dok je otkrivka uglja na 46 posto. Dugovanja rudnika prema EP BiH premašuju 500 miliona KM.

Međutim, s obzirom na to da je 80 posto proizvodnje električne energije EP BiH iz uglja, moramo zajedno iznalaziti rješenja za ostvarivanje planske proizvodnje uglja. Jedino na taj način bismo ispunili potrebe elektroenergetskog bilansa za uredno snabdijevanje naših potrošača električnom energijom ili ćemo u suprotnom električnu energiju morati nabavljati po tržišnim cijenama.

Da li je bilo greška uključiti rudnike u koncern?

S ove tačke gledišta, to je bila greška. Prvo je trebalo provesti proces prestrukturiranja, pa onda razmišljati o modelu koncerna. Rudnici 2009. ulaze u koncern s dugom od 36 miliona KM. Danas je taj dug premašio 1,2 milijarde KM. Niti jednu godinu od osnivanja koncerna rudnici nisu poslovali pozitivno.

Da li u EP BiH, a time mislim i na rudnike, ima otpora mjerama za koje se zna da se njima može poboljšati poslovanje?

Otpora mjerama koje se provode u cilju povećanja produktivnosti ima, ali nema mjesta, niti finansijskog prostora za nerad. Vlada FBiH je od početka prošle godine povećala cijenu uglja. Potpisivanjem kolektivnog ugovora s rudarima jasno smo pokazali da se zalažemo za bolje uslove rada i bolji položaj rudara, ali da zauzvrat očekujemo da će oni ispuniti svoj dio dogovora i isporučiti količine uglja koje smo s njima ugovorili.

Novina je da će kolektivni ugovor biti realizovan samo u uslovima planske proizvodnje uglja u rudnicima, što do sada nije bio slučaj. Imamo dobru saradnju s predstavnicima sindikata rudnika uglja u FBiH i mogu kazati da se ulažu maksimalni napori u podizanju rudarskog sektora na viši nivo u smislu produktivnosti i dostizanju planskih količina uglja.

Pokazali smo da zajedno možemo provesti i program zbrinjavanja 199 rudara iz rudnika Zenica, ali to je proces koji zahtijeva vrijeme i velika novčana sredstva.

Da li se među domaćim privrednim subjektima smanjio broj potrošača struje koju proizvodi i isporučuje EP BiH nakon nedavnih poskupljenja struje za privredne subjekte?

Ne. Čak bilježimo trend porasta broja kupaca.

Šta će za EP BiH značiti formiranje berze električne energije u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je Pariski sporazum ratifikovala u martu 2017., čime se obavezala za potpuni prestanak proizvodnje električne energije iz uglja do 2050. Nakon saglasnosti dva entitetska ministarstva za energetiku, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je prethodne sedmice usvojilo Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini.

Ovo je važan korak nakon osam godina, koji je napravljen ka usklađivanju s propisima Evropske unije, kao i Reformskoj agendi i Planu rasta. Osim toga, ovo je prvi uslov za formiranje berze električne energije na nivou Bosne i Hercegovine i uvezivanje s drugim berzama električne energije.

Važno je podsjetiti da ispunjavanjem ovih uslova Bosna i Hercegovina stvara uslove za trgovinu emisijama ETS, što može značiti i uvođenje besplatnih kvota za CBAM, kao i pristup modernizacijskom fondu za provedbu pravedne tranzicije.

Da li bi EP BiH mogla biti održiva, tehnički i ekonomski, samo ako bi proizvodila iz obnovljivih izvora energije?

Hidropotencijal u Bosni i Hercegovini nije iskorišten. Posebno mislim na potencijal rijeke Drine i Bosne, ali svakako i dijelove neiskorištenog potencijala Neretve.

Energetska stabilnost se ne može bazirati na proizvodnji električne energije iz solarnih i vjetroelektrana, potrebna je proizvodnja iz baznih elektrana. Trenutno bazna proizvodnja električne energije u EP BiH je bazirana na termoelektranama 80 posto i 20 posto na hidroelektranama.

Buljubašić: Energetska stabilnost se ne može bazirati na solarnim i vjetroelektranama (Foto: I. Š./Klix.ba)

Znači stabilnost proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u narednom periodu mora biti bazirana na proizvodnji iz novih hidroelektrana, prepumpnih hidroelektrana, izgradnjom baterijskih skladišta energije, gasnih elektrana.

Žalite se na uslove poslovanja, smatrajući da se izgradnja energetskih postrojenja EP BiH uslovljava stvarima kojima se neki drugi baš ne uslovljavaju. O čemu je zapravo riječ?

Bosna i Hercegovina je je prihvatila EU put ka klimatski neutralnoj Evropi do 2050., odnosno obavezali smo se na nula posto ugljendioksida (CO2) . Realizacija projekata iz OIE je spora zbog administrativnih zapreka i kompleksnosti procedura za pribavljanje dozvola i saglasnosti.

Nepovoljne okolnosti za realizaciju projekata od javnog interesa su dodatno pogoršane presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2023., vezane za raspolaganje državnom imovinom i stavljanja van snage Odluke Vlade FBIH o pretvorbi šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište, čime je potpuno blokirana dalja realizacija ovih projekata.

Različiti propisi lokalnih zajednica, kantona, FBiH dalje usložnjavaju ovaj proces. Veliki pritisak ekoloških udruženja utječe na rokove ishodovanja potrebnih dozvola. Mi kao investitor ne možemo utjecati na to, iako ulažemo značajne napore i trošimo značajne resurse na prevazilaženju ovih prepreka.

U regiji se aktuelizira pitanje nuklearne energije. Da li bi s nekim od partnera u regiji ušli u realizaciju nečeg takvog?

To je strateška odluka države Bosne i Hercegovine. Mogu kazati da je dovoljno pratiti aktivnosti zemalja u EU i okruženju te se može jasno zaključiti da će u narednom periodu energetska stabilnost značiti i stabilnost države.

Ovakvi procesi su dugotrajni i zahtijevaju dug period školovanja kadrova od 10 -15 godina da bi ste uopće pristupili ovakvoj ideji. EP BiH u svom projektnom portfoliju nema proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana.

U kojoj fazi je postavljanje pametnih satova u domaćinstvima?

Zaključno s julom 2025. imamo 195.000 ugrađenih AMM pametnih brojila, a planiramo da do kraja 2027. godine ugradimo još 205.000 brojila.

(TIP/Izvor: Klix.ba/Razgovarao: Benjamin Redžić/Foto: Arhiva/Faktor)