Povećanje cijena osnovnih životnih namirnica nije subjektivni osjećaj. Da su cijene veće iz mjeseca u mjesec, potvrđuje i statistika. Potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Bosni i Hercegovini doseže, gotovo, 3.200 KM. I bit će skuplja u augustu, kada će na nju biti dodani troškovi opremanja školaraca. Sve je skuplji i region.

Cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini u prosjeku su povećane za 0,3% u junu ove godine, u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Agencije za statistiku BiH. No, poredeći juni ove s istim mjesecom prošle godine, cijene su skočile za 4,6%. Najviše novca, na mjesečnom nivou, izdvojeno je za restorane i hotele, zatim, obrazovanje, prijevoz, rekreaciju i kulturu, stanovanje i režije, ostala dobra i usluge, redovno održavanje kuće, zdravstvo. Zanimljivo je da se na mjesečnom nivou bilježi blagi pad cijena hrane, bezalkoholnih pića, odjeće i obuće. No, ako poredimo troškove s prošlom godinom u istom mjesecu, cijene hrane i bezalkoholnih pića povećane su i za više od 10%. Slijede usluge u restoranima, hotelima, zdravstvu, rekreacija i kultura.

Statistika je rekla svoje. A da su cijene iz dana u dan sve skuplje, potvrđuju i građani, čiji su novčanici, kako kažu, sve tanji.

Anketa:

“Mislim da je najviše prehrana poskupila”, “Ma, sve je poskupilo – od mesa, povrća, voća, sve. (N1: Može li se priuštiti bilo šta drugo?) Pa, ne znam, kako ko”.

Ako procente upotrijebimo na konkretnom primjeru, to će značiti da bi račun za struju, vodu ili grijanje, koji je prošle godine iznosio 200 KM, sada mogao da bude gotovo 210 KM. Isto tako, lijek bez recepta prošle godine koštao je 10 KM ove godine to je najmanje 64 feninga više. Penzionerima je, svakako, najteže.

Anketa:

“Osnovni artikli su svi poskupili. Sve su manje kese, sve je manje pakovanje. Ali, eto. Devera se”, “Ja mjesec izdržavam prosječno, solidno, ali lošije nego prošle godine. Da je politika malo bolja, bilo bi bolje i nama. Kakvi političari, takav i narod”.

Pojedini građani, srećom, nisu osuđeni na domaće penzije, pa se na cijene i ne osvrću.

Anketa:

“Ma, ne interesuje me. Ja imam dobru penziju veću od 3.000 KM, meni nije skupo. Austrijska penzija”.

Državnu statistiku, uglavnom, prate i izračuni Saveza samostalnih sindikata BiH. Iznos potrošačke korpe za juni ove godine iznosi gotovo 3.200 KM. Pokrivenost prosječnom platom je nešto više od 48%, dok je pokrivenost minimalnom platom oko 31%.

“Već sa potrošačkom korpom u augustu ćemo, kada ljudi koji imaju školarce budu opremali djecu za školu, vidjeti taj veći skok u iznosu same potrošačke korpe. Ono što uvijek naglasim jeste da u nju ne ulaze troškovi iznajmljivanja stambenog prostora, niti kreditnog zaduživanja. Kada je prijevoz u pitanju koristimo iznos mjesečnog kupona u Kantonu Sarajevo. Međutim, većina ljudi koristi ili automobil, ili su u drugim kantonima druge cijene javnog prijevoza”, kazala je Lejla Čaušević-Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Tako da su stvarni troškovi jedne četveročlane porodice mnogo veći od brojki, zaključuju iz Saveza. Inflacija ne posustaje ni u regiji, a kao i u BiH najveći dio mjesečnih prihoda odlazi na namirnice. U prosječnoj potrošnji troškovi ishrane najveći udio imaju u Srbiji – više od 40 posto. Slijedi Bosna i Hercegovina te Slovenija u kojoj se za hranu izdvaja 19 posto primanja. U Hrvatskoj 27 procenata, dok se oko 30 posto izdvaja u Crnoj Gori, podaci su Demostata. Cijene ne miruju ni u Sjevernoj Makedoniji, gdje su troškovi za hranu porasli za 6,3 posto u junu, u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Za 5,8 posto povećani su troškovi za hranu i u Hrvatskoj, dok u Crnoj Gori taj procenat iznosi pet posto.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Tatjana Drljić/Foto: Ilustracija/Fena/MIA)