Uvoz pilećeg mesa u BiH porastao na 7 miliona kg, dok proizvođači upozoravaju na prodaju odmrznutog mesa kao svježeg.

Za pola godine u BiH je uvezeno 7.013.547 kg mesa peradi, a gotovo trećina ovog mesa stigla je u našu zemlju iz Turske, odnosno iz BiH. Peradari se žale jer se, kako tvrde, dio odmrzava i prodaje kao svjež proizvod.

Također smatraju da postoji dvostruka šteta, jer izvoz iz Bosne i Hercegovine pada, dok je uvoz i dalje dominantan, s obzirom na to da je u spomenutom periodu uvezeno gotovo dvostruko više pilećeg i ostalog mesa peradi nego što je izvezeno.

Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ukupna vrijednost uvezenog mesa peradi za šest mjeseci iznosila 29.162.759,79 KM.

“S druge strane, izvezeno je 3.776.686,92 kg mesa peradi, ukupne vrijednosti 17.637.635,83 KM”, naveli su iz UIO BiH za “Nezavisne”.

Većina piletine je u pomenutom periodu uvezena iz Turske i Srbije.

“Tako je za šest mjeseci ove godine iz Turske uvezeno 2.392.956,48 kg mesa peradi, čija je vrijednost iznosila 14.906.922,24 KM. Iz Srbije je uvezeno 1.496.851,02 kg mesa peradi, u vrijednosti od 5.043.948,57 KM”, dodali su iz UIO BiH.

Ali problem je, prema riječima uzgajivača peradi, što se iz Turske uvoze smrznuti fileti, “čija starost nije poznata i koji se ilegalno stavljaju na tržište nakon odmrzavanja i koriste za prodaju kao svježi proizvod u trgovinama, restoranima i roštiljima”. Zato su od vlasti zatražili da onemoguće stavljanje odmrznutih fileta na tržište, te da propišu drastične kazne “zbog nanošenja štete zdravlju potrošača, posebno djece, kao i odraslih”.

Velibor Popović, predsjednik Koordinacionog odbora i direktor Mesne industrije Perutnina Ptuj iz Srpča, rekao je za “Nezavisne novine” da se uvoz uvozio i da će se i dalje uvoziti u svrhu prerade, ali da nije dobro što se dio uvezenog pilećeg filea odmrzava i pokušava prodati na tržištu kao svjež.

“Nije uvijek na policama, zbog čega na to skrećemo pažnju. Imamo informacije o tome s terena, ali bih apelovao na nadležne institucije da se pozabave ovim problemom. Obavijestili smo Ured za veterinarstvo i inspekciju, a poslali smo i zahtjev za pojačavanje kontrola”, rekao je Popović.

Ističe da je ovo stabilno tržište, te da dio uvozimo, a dio izvozimo.

„Ali ako pogledate tu neravnotežu, onda vidite da imamo dovoljno proizvodnje za naše tržište“, rekao je.

I Edin Jabandžić, direktor firme “Madi” iz Tešnja i član Koordinacionog odbora, naglašava da je važna činjenica da uz povećan uvoz, pada i izvoz iz BIH.

“To znači da imamo dvostruku štetu za BiH, jer je evidentan pad trgovinske razmjene između nas i članica Evropske unije, a s druge strane imamo povećan uvoz mesa, što naša zemlja, nažalost, još uvijek ne uspijeva ispratiti. Mi, kao proizvođači pilećeg mesa u BiH, svjesni smo da Zakon o slobodnoj trgovini daje pravo uvoza u BiH, ali s druge strane, imamo zahtjev inspekcijama i nadležnim organima da provjere i utvrde o čemu se radi”, rekao je Jabandžić za “Independent”.

Kako kaže, njihove informacije s terena ukazuju na to da ozbiljna količina mesa za dalju preradu završava na policama, odnosno u mesarama.

“Tako se, na neki način, nanosi dvostruka šteta, jer građani kupuju proizvod čije porijeklo, kvalitet i rok trajanja ne znamo, a s druge strane, to je zakonski prekršaj, jer kada se smrznuto meso jednom ne može staviti na tržište, ono ima obavezu ili da ide do krajnjeg kupca ili da se koristi za dalju preradu”, objašnjava Jabandžić.

I rekao je da bi trebali apelirati na vlasti, kantone i entitete da se maksimalno uključe u kontrolu uvoza mesa, kako zbog građana, tako i zbog bosanskohercegovačke ekonomije.

(TIP/Izvor: Nezavisn enovine/Foto: Ilustracija/Akta.ba)