Godišnjica obnove Starog mosta – simbola grada, suživota i obnove povjerenja

Danas se navršava 21 godina od svečanog otvorenja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, jednog od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine i snažne poruke nade, pomirenja i obnove. Most koji je izvorno sagrađen 1566. godine, u potpunosti je obnovljen i svečano otvoren 23. srpnja 2004. godine, uz prisustvo državnih i međunarodnih dužnosnika te brojnih građana iz cijeloga svijeta.

Obnova Starog mosta, koji je srušen 9. studenoga 1993. godine tijekom ratnih sukoba, trajala je gotovo pet godina. Riječ je o jednom od najvažnijih međunarodnih projekata poslijeratne obnove, koji je imao i simbolično značenje – ponovno povezivanje dviju obala rijeke Neretve, ali i obnovu veza među ljudima, narušenih tijekom rata.

Sporazum o obnovi Starog mosta potpisan je u lipnju 1999. godine u Mostaru, a inicirali su ga UNESCO, Grad Mostar i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Projekt je financiran kroz kombinaciju donacija i povoljnih kredita. Ukupna vrijednost iznosila je više od 15 milijuna američkih dolara, od čega je Svjetska banka prvi put u povijesti odobrila kredit za kulturnu baštinu. Podršku su dale i vlade Italije, Turske, Nizozemske, Francuske, Hrvatske, kao i Grad Mostar te Razvojna banka Vijeća Europe.

Za realizaciju projekta osnovana je Agencija za obnovu Starog mosta i kulturne baštine Mostara (PCU), koju su predvodili Rusmir Ćišić i Tihomir Rozić. Radovi su podrazumijevali iznimno precizan inženjerski i konzervatorski pristup – pripremljeno je 1.088 kamenih blokova iz kamenoloma Mukoša, koji su ručno obrađeni i ugrađeni na temelju fotogrametrijskih snimaka starog luka. Korišteni su tradicionalni materijali: vapneni mort, olovo i izolacija na bazi gline i boksita, a izvedbeni nadzor povjeren je kompaniji OMEGA Engineering iz Dubrovnika.

Firma ER-BU iz Ankare izabrana je kao glavni izvođač radova, dok je projekt izradila firma General Engineering iz Firence. Laboratorijska ispitivanja materijala obavljali su renomirani instituti iz Njemačke, Hrvatske i BiH.

Polaganje prvog kamenog bloka na luk mosta 14. travnja 2003. godine označilo je početak ključne faze radova, a završni kamen ugrađen je 20. kolovoza iste godine. Svečanost otvorenja 23. srpnja 2004. godine pratili su brojni uzvanici, među kojima su bili britanski princ Charles, predsjednici Hrvatske i Italije, premijeri nekoliko zemalja te posebni izaslanik Vatikana. Na dan otvorenja u Mostar su sletjela 22 zrakoplova, a događaj je izravno prenosilo više od 28 međunarodnih televizijskih kuća, uključujući CNN.

Za otvorenje je akreditirano više od 600 novinara, snimatelja i fotoreportera iz zemlje, regije i svijeta. Bio je to, kako je tada naglašeno, jedan od najvažnijih događaja u poslijeratnoj BiH, koji je privukao globalnu medijsku pažnju i vratio Mostar na svjetsku kartu kulturnih i turističkih središta, kazao je voditelj Press centra Miroslav Landeka.

– Otvorenje Starog mosta znači povijesnu prekretnicu za Mostar. On više nije politički simbol, već most koji pripada svim građanima, simbol zajedništva, kulture i budućnosti – izjavio je tadašnji gradonačelnik Neven Tomić.

Godinu dana kasnije, 15. srpnja 2005., obnovljeni Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Time je potvrđena njegova iznimna vrijednost ne samo kao građevinskog i povijesnog spomenika već i kao simbola međunarodnog kulturnog dijaloga.

Stari most, kako je zapisao nobelovac Ivo Andrić, „važniji je od kuća, svetiji od hramova“ jer je „svačiji i prema svakom jednaki“. I danas, 21 godinu nakon obnove, ostaje trajni podsjetnik na snagu zajedničke volje da se nadvladaju podjele i ponovo izgradi Mostar – grad mostova, sjećanja i nade.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Fena)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.