Dok porezni inspektori ovih dana zapečaćuju luksuzne vile s bazenima i stanove koji se izdaju “na dan”, postavlja se ključno pitanje – zašto tek sada? Godinama je ovaj oblik “nevidljivog” turizma bujao, bez nadzora, bez računa i bez poreza, dok su milioni konvertibilnih maraka nestajali u sivoj zoni.

Prema grubim procjenama iz turističkog sektora, jedna prosječna vila na atraktivnoj lokaciji u Hercegovini, u Mostaru, Blagaju, Međugorju, Stocu ili Neumu, može ostvariti i do 50.000 KM godišnje prihoda, a da nijednog gosta ne prijavi, niti plati porez. Ako se uzme da je aktivno oko 1.000 takvih vila i apartmana, godišnji gubici za državni proračun mogli su dosezati i do 30–40 miliona KM.

Sistem godinama tolerirao sivu zonu

Porezna uprava FBiH je u nedavnim inspekcijskim nadzorima ustanovila da 41,49 posto kontroliranih subjekata posluje izvan zakonskih okvira. Otkriveno je i da oko 1.000 fizičkih osoba pruža usluge kratkoročnog smještaja bez ikakve registracije ili fiskalne evidencije.

Iako zakon postoji i u FBiH i u RS-u, koji dopušta fizičkim osobama da legalno pružaju usluge smještaja, ali uz registraciju, kategorizaciju i fiskalizaciju, provedba je godinama bila minimalna. Smještajni objekti, posebno u manjim općinama i ruralnim područjima, bili su u potpunosti van domašaja nadzora.

Zašto baš sada?

Postoje tri ključna razloga zašto su inspekcije intenzivirane 2025. godine:

–Pritisak međunarodnih institucija – EU, MMF i Svjetska banka traže veću formalizaciju ekonomije i veću naplatu prihoda.

–Zadužene vlade i prazni proračuni – Nema više prostora za povećanje PDV-a ili akciza, pa se traže alternativni izvori prihoda.

–Bijes legalnih iznajmljivača – Oni koji rade po zakonu godinama ukazuju na nelojalnu konkurenciju koja im uzima hljeb.

Mostar uvodi red – ali polako

Grad Mostar i Turistička zajednica nedavno su započeli kampanju registracije privatnih iznajmljivača. Do sada je zaprimljeno oko 20 rješenja o registraciji, uz više od 50 zahtjeva u obradi. Prema informacijama iz gradskog Odjela za gospodarstvo, interes za legalizaciju svakodnevno raste što ukazuje na prve pozitivne pomake.

Može li se ovim puniti proračun?

U teoriji – da. Ako bi svi neregistrovani smještaji bili legalizirani, budžet bi se mogao povećati za 5 do 10 miliona KM godišnje. No, to zahtijeva digitalizaciju sistema, pojednostavljenu fiskalizaciju (npr. izdavanje računa putem aplikacije), i što je najvažnije redovne i nepristrane kontrole.

Zakasnilo, ali ne i beskorisno

Porezna uprava FBiH pozvala je sve koji pružaju usluge izdavanja vila i vikendica da dobrovoljno registruju svoju djelatnost, prijave radnike, evidentiraju promet i usklade poslovanje sa zakonom – kako bi izbjegli moguće kazne, piše Hercegovina.info.

Vezano: Porezna uprava FBiH “češlja” vikendice i vile nakon što su utvrdili da oko 1.000 njih u FBiH radi “na crno”: Za dva dana Izdate novčane kazne u iznosu 503.750 KM

(TIP/Foto: Ilustracija/Shutterstock)