Dopamin je jedan od najpoznatijih kemijskih glasnika u mozgu, no znanstvenici i dalje otkrivaju nove, iznenađujuće detalje o njegovom funkcioniranju. Godinama je prevladavalo mišljenje da se dopamin, nakon oslobađanja, polako širi mozgom poput kemijskog megafona, šaljući poruke velikom broju stanica, piše Science Alert.

Međutim, najnovija istraživanja ruše tu klasičnu sliku. Čini se da je dopamin sposoban i za nešto sasvim suprotno – kratke i oštre ‘šapate’ koji su precizno usmjereni na susjedne stanice u svega nekoliko milisekundi. Ako su znanstvenici u pravu, ovaj lokalizirani signal mogao bi biti temeljni, ali dosad zanemaren, gradivni element čitavog dopaminskog sustava.

Dva lica dopamina

Važno je razlikovati dopamin u mozgu od onoga u ostatku tijela. Dok u krvi pomaže regulirati rad organa i imunološki sustav, u mozgu djeluje kao ključni posrednik u širokom spektru ponašanja – od pokreta i raspoloženja, preko sna i pamćenja, pa sve do osjećaja nagrade i motivacije.

Poznato je da neuroni otpuštaju dopamin u različitim obrascima, no dosad nije bilo jasno kakve poruke ti specifični signali nose. Sposobnost slanja brzih i sporih signala mogla bi biti ključ za razumijevanje kako dopaminski sustav uspijeva tako precizno upravljati tolikim brojem različitih funkcija.

Šta je pokazao eksperiment?

Koristeći napredni mikroskop za snimanje živih tkiva, znanstvenici sa Sveučilišta Colorado i Sveučilišta Augusta u SAD-u potaknuli su lokalno oslobađanje dopamina u mozgovima živih miševa. Pomoću fluorescentnog bojenja pratili su što se događa.

Uočili su da je dopamin aktivirao receptore na samo nekoliko sićušnih područja obližnjih neurona, izazivajući iznimno brzu neuronsku reakciju. S druge strane, šire otpuštanje dopamina, kakvo se dosad uglavnom proučavalo, uzrokuje znatno sporiji i rasprostranjeniji odgovor.

‘Naše istraživanje otkrilo je da je signalizacija dopaminom u mozgu puno složenija nego što smo mislili’, ističe farmakolog Christopher Ford sa Sveučilišta Colorado. ‘Znali smo da dopamin ima ulogu u mnogim ponašanjima, a naš rad pruža okvir za razumijevanje kako ih sve može regulirati.’

Važnost za liječenje bolesti

Istraživanje je bilo usmjereno na strijatum, dio mozga ključan za motoriku i sustav nagrađivanja, koji je iznimno bogat dopaminskim neuronima. Strijatum je povezan s brojnim neurodegenerativnim i psihijatrijskim poremećajima, kao što su shizofrenija, ovisnost i ADHD.

Primjerice, Parkinsonova bolest uzrokovana je upravo propadanjem dopaminskih neurona koji vode do strijatuma. Bolje razumijevanje načina na koji dopamin šalje signale u ovom ključnom dijelu mozga moglo bi otvoriti put novim, učinkovitijim terapijama, piše Index.hr.

‘Tek smo na vrhu ledenog brijega. Potrebno je još mnogo rada kako bismo shvatili kako poremećaji u signalizaciji dopaminom doprinose bolestima poput Parkinsonove bolesti, shizofrenije ili ovisnosti’, zaključuje Ford.

(TIP/Foto: Ilustracija: Shutterstock)