Prema viziji američkog futuriste i istraživača Adama Dorra, roboti i vještačka inteligencija (AI) u potpunosti će preuzeti globalnu ekonomiju u narednih 20 godina, ostavljajući praktično čitavu ljudsku populaciju bez posla.

Dorr, direktor istraživanja u američkom institutu RethinkX, tvrdi da tehnologija više ne cilja određene industrije, već ljudsko biće kao takvo. “Tehnologija ima novi cilj, to smo mi. Naš rad”, poručio je u razgovoru za britanski list Guardian tokom svog izlaganja na Dargan Forumu u Irskoj, koji je bio posvećen zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Njegov tim je analizom više od 1.500 tehnoloških promjena kroz historiju došao do zaključka da će trenutni tehnološki talas ne samo uzdrmati, već i izbrisati tržište rada kao takvo. “Kao što su automobili istisnuli konje i kočije, kao što je električna energija zamijenila gasne lampe, a digitalne kamere uništile Kodak, tako će i roboti uništiti ljudsku radnu snagu”, kaže Dorr.

Bez obzira na profesiju ili sektor, mašine će uskoro moći obavljati isti posao brže, bolje i jeftinije, tvrdi Dorr: “Mi smo ‘konji’. Mi smo ‘filmske kamere’”.

Dorr, koji ima doktorat iz javnih poslova sa Univerziteta Kalifornija u Los Angelesu (UCLA), predvodi istraživačku platformu koju su osnovali i finansiraju tehnološki investitori James Arbib i Tony Seba. Njihov cilj je predviđanje i analiza tehnoloških poremećaja velikih razmjera.

Uprkos apokaliptičnoj slici u kojoj AI zamjenjuje gotovo svaki vid ljudskog rada, Dorr ipak vidi i potencijal za novo društvo u kojem bi mogli nastupiti era obilja i oslobođenja čovječanstva od prisile rada. Međutim, upozorava, ako se tranzicija ne iskontroliše, prijete nam ekstremne nejednakosti i dominacija oligarhije.

Tehnološka transformacija, prema njegovim riječima, odvija se brže nego što većina misli. “Jednom kada neka nova tehnologija osvoji svega nekoliko procenata tržišnog udjela, u roku od 15 do 20 godina ona zavlada. Ovo je globalni obrazac”.

“Mašine koje mogu misliti su već ovdje i njihova sposobnost raste iz dana u dan bez ikakvog znaka usporavanja. Nemamo mnogo vremena da se pripremimo”.

Dorr ističe da će u određenim sektorima postojati kratka faza koegzistencije ljudi i robota, slično onome kako su šahovski velemajstori nekada sarađivali s kompjuterskim programima. Međutim, uskoro će, kako kaže, ljudi postati smetnja.

Neke profesije koje zahtijevaju lični kontakt, etiku ili emocionalnu povezanost, poput sportskih trenera, političara, seksualnih radnika ili etičara, mogle bi potrajati duže, ali i one će se suočiti s konkurencijom mašina. “Problem je što takvih zanimanja nema ni blizu dovoljno da zaposle četiri milijarde ljudi”.

Dorr upozorava da brojne institucije i društveni koncepti možda više nisu prilagođeni novoj stvarnosti. Poziva na hitno preispitivanje ideja vrijednosti, cijene i raspodjele, te uvođenje novih modela vlasništva i upravljanja. “Nemam sve odgovore. Možda čak ni ne postavljamo prava pitanja. Ali moramo početi eksperimentisati”.

Autor je i knjige Brighter: Optimism, Progress and the Future of Environmentalism, u kojoj iznosi nadu da bi globalni pomaci ka obnovljivoj energiji i digitalnoj ekonomiji mogli donijeti neviđenu korist čovječanstvu, pod uslovom pravedne distribucije.

Iako su prethodni futuristi često pogrešno predviđali eru odmora i luksuza za sve, Dorr tvrdi da je ovaj put drugačije: “Aristokrate kroz historiju nisu radile, pa ipak su neke živjele smisleno i ispunjeno. Vjerujem da ćemo smisao pronaći u odnosima, prijateljstvu, porodici i zajednici. Zvuči naivno, ali mislim da je tačno”.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/PoslovniPuls / AI)