Moramo osigurati da se glasovi preživjelih iz Srebrenice i dalje čuju – da se suprotstavimo negiranju, iskrivljavanju činjenica i revizionizmu. Samo priznavanjem patnje svih žrtava možemo graditi međusobno razumijevanje, povjerenje i trajan mir – poručio je u svom govoru generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres u okviru prve komemoracije Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Govor Generalnog sektretara UN-a pročitao je šef njegovog ureda, Earle Courtenay Rattray, pri tome kazavši da međunarodna zajednica snosi odgovornost za neuspjeh da spriječi ovaj zločin – najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

– Prije 30 godina, Ujedinjene nacije i svijet su zakazali pred narodom Srebrenice – naveo je Guterres u govoru, dodajući kako taj kolektivni neuspjeh nije bio slučajnost historije, već rezultat politike, propagande i međunarodne ravnodušnosti”.

On je odao priznanje „izuzetnoj hrabrosti“ preživjelih, a posebno majkama Srebrenice za njihovu dugogodišnju borbu za istinu, pravdu i odgovornost. Istakao je da genocid nije bio posljedica haosa rata, već smišljena i sistematska kampanja istrebljenja Bošnjaka u Srebrenici.

– Izgubljena je cijela jedna generacija. Danas se sjećamo i odajemo počast žrtvama. Odajemo priznanje snazi, dostojanstvu i hrabrosti preživjelih i njihovih porodica – poručio je.

Podsjetio je na presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Međunarodnog suda pravde, koji su nedvosmisleno utvrdili da su zločini počinjeni u Srebrenici predstavljali genocid.

– Krivična odgovornost za genocid prema međunarodnom pravu je individualna. Ne može se pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi u cjelini – poručio je Guterres, naglasivši da države imaju jasnu obavezu da spriječe genocid.

Generalni sekretar UN-a upozorio je da se i tri decenije nakon Srebrenice suočavamo s porastom govora mržnje, negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca i da se tome moramo snažno suprotstaviti.

Na kraju obraćanja, Guterres je pozvao sve članice UN-a da brane istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo.

– Suočimo se s negiranjem tako što ćemo insistirati na istini, a s nekažnjivošću pravdom u ime žrtava, u znak solidarnosti s preživjelima i njihovim najmilijima i u ime našeg zajedničkog čovječanstva – poručio je.

Mirela Osmanović pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija: Mi nismo samo fusnota u historiji!

Među govornicima se obratila i Mirela Osmanović, predstavnica Memorijalnog centra Srebrenica i članica porodice žrtava genocida. U svom obraćanju, Osmanović je podijelila lično svjedočanstvo i iskustvo koje nosi iz Srebrenice:

“Dva moja brata, Velid i Ahmedin, imali su 17 i 15 godina kada su ubijeni. Njihovi posmrtni ostaci su pronađeni – ali ne u cijelosti. I danas su djelimično nestali. U našem domu, oni nikada nisu zaista otišli. Prisustvovali su tišini za večerom, riječima koje nikada nisu izgovorene, u očima mojih roditelja.”

Ona je istakla kako borba za istinu i dostojanstvo traje i danas, posebno u sredini gdje se poricanje i diskriminacija i dalje osjećaju:

“Djeca u Srebrenici se uče da njihov jezik ne postoji. Da njihova historija nije stvarna. Pravda, ako dođe prekasno ili samo na papiru – ne može vratiti povjerenje. A mir bez dostojanstva nije mir.”

Poruka njenog govora bila je jasna: pamćenje nije dovoljno bez konkretne podrške i djelovanja. Svoj govor završila je riječima:

“Mi nismo fusnota historije. Nismo ovdje samo da se sjećamo — već da podsjetimo. Govorimo u ime onih koji ne mogu, i u ime onih koji još nisu rođeni, a zaslužuju život bez straha.”

Komemoracija u New Yorku dio je globalnog obilježavanja trideset godina od genocida u Srebrenici – zločina koji i danas duboko oblikuje kolektivno pamćenje Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice. Komemoraciju su zajednički organizovali Odjel za globalne komunikacije UN-a, Kancelarija specijalnog savjetnika za prevenciju genocida i Stalna misija Bosne i Hercegovine pri UN-u. Događaj je okupio diplomate, preživjele i predstavnike međunarodnih institucija koji su odali počast više od 8.000 žrtava genocida.

Bećirović u UN-u: Ne tražimo osvetu, već istinu i pravdu za sigurnu budućnost BiH

U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine, prisutnima se obratio i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, koji je istakao da je usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici historijski trenutak ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za Evropu i Ujedinjene narode.

– Naša je dužnost dosljedno provoditi sadržaj ove rezolucije i spriječiti ponavljanje genocida. Danas ne govorim samo kao član Predsjedništva BiH, već kao čovjek koji dijeli bol sa žrtvama i sa narodom nad kojim je počinjen jedini genocid na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata – rekao je Bećirović.

Dodao je da govori u ime onih koji traže istinu, ali ne mrze i ne pozivaju na osvetu, već vole Bosnu i Hercegovinu, ponosnu i nepokorenu.

– Zalažem se za pravdu, mir i pomirenje zasnovano na istini. Nažalost, rukovodstvo susjedne Republike Srbije nastavlja negirati presude međunarodnih sudova UN-a, što je apsurdno, nelogično, nemoralno i neprihvatljivo – poručio je, ističući kako rukovodstvo Srbije ne želi da se suoči s istinom niti da se distancira od ideologija i politike koje su dovele do genocida.

Također je naglasio kako Srbija pokušava ratne zločince pretvoriti u heroje, dok Bosna i Hercegovina poziva na razum i istinu.

– Poštujemo susjednu Srbiju i njene građane. Želimo mir i ravnopravnu saradnju. Ne izjednačavamo ratne zločince s narodima. Dostoјanstvo svakog naroda čuva se politikom koja osuđuje ratne zločince – kazao je.

Naglasio je da, uprkos agresiji i udruženim zločinačkim poduhvatima, Bosna i Hercegovina ima budućnost.

– Uvjeren sam da uz podršku prijatelja širom svijeta možemo graditi modernu, demokratsku i prosperitetnu državu. Ne tražimo osvetu – tražimo istinu i pravdu. Danas, u sjedištu UN-a gdje su usvojene Povelja UN-a i brojne konvencije o ljudskim pravima, imamo civilizacijsku obavezu stati uz žrtve, a ne uz zločince. Na strani pravde, a ne nepravde. Na strani kulture sjećanja, a ne zaborava – naglasio je.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je govor zaključio riječima nade i pozvao na obnovu života.

– Pokažimo odlučnost i snagu da vratimo život u Srebrenicu i ovaj dio Bosne i Hercegovine. Neka Srebrenica bude mjesto života i budućnosti. Neka se iz borbe za istinu rodi pravda. Neka se genocid nikada i nigdje ne ponovi – poručio je Bećirović iz Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Patten na obilježavanju u UN-u: Negiranje genocida je uvreda za žrtve, preživjele i čovječnost

Vršilac dužnosti specijalne savjetnice generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida Pramila Patten poručila je u svom obraćanju na komemoraciji u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku kojom se prvi put obilježava Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, da se ovaj dan posvećuje žrtvama i preživjelima, ali i neprekidnoj borbi za istinu, pravdu i sjećanje.

– Danas se prisjećamo 11. jula kao dana sjećanja na genocid u Srebrenici, zahvaljujući nepokolebljivoj hrabrosti preživjelih i majki Srebrenice koje nikada nisu odustale od borbe za pravdu – kazala je Patten.

Ona je podsjetila da će i ove godine, kao i prethodnih, posmrtni ostaci žrtava pronađenih proteklih godina biti ukopani u Potočarima, te naglasila da brojni ostaci još uvijek čekaju na identifikaciju, što nanosi dodatnu bol porodicama žrtava.

– Oni nisu sami. Moje misli su s njima, a moja kancelarija spremna je pružiti svu moguću podršku u njihovoj borbi za dostojanstven ukop najmilijih – poručila je Patten, ističući da je nedavno boravila u Srebrenici i Sarajevu, gdje je lično razgovarala s porodicama žrtava.

Naglasila je važnost Memorijalnog centra u Srebrenici kao svetog mjesta molitve i sjećanja, ali i edukacije budućih generacija.

– To je mjesto gdje se okupljaju svjedočanstva preživjelih i čuva istina. Gdje je osjećaj gubitka opipljiv, ali gdje također cvjeta nada i ljubav, simbolizirana bijelim cvijetom Srebrenice – rekla je.

Govoreći o značaju međunarodnog prava, Patten je podsjetila da su i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde, kao i nacionalni sudovi, jednoglasno utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid.

– Negiranje genocida je uvreda za žrtve, preživjele i za naše zajedničko čovječanstvo. Prevencija nije moguća gdje postoji negiranje, iskrivljavanje činjenica i veličanje osuđenih ratnih zločinaca – naglasila je.

Zaključila je da je obaveza svih da čuvaju činjenice, da se bore protiv revizionizma i da grade društvo u kojem mladi mogu odrastati oslobođeni od sjena prošlih podjela.

– Ovu borbu dugujemo žrtvama, preživjelima, ali i novim generacijama koje zaslužuju život bez ratnohuškačke retorike. Neka godišnje obilježavanje Međunarodnog dana bude prostor za dijalog, razumijevanje i učenje iz prošlosti – poručila je Patten.

Komemorativni događaj u New Yorku dio je globalnog obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, jednog od najstrašnijih zločina u modernoj historiji Evrope.

Lagumdžija: Rezolucija UN-a o Srebrenici donosi snagu za borbu protiv revizionizma

Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija obratio se danas u sjedištu UN-a na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, naglasivši važnost sjećanja, istine i odgovornosti za budućnost čovječanstva.

Lagumdžija je na početku izrazio zahvalnost prisutnima na dolasku i zajedničkom trenutku sjećanja, saosjećanja i solidarnosti, ukazujući na važnost podrške u borbi protiv zaborava i negiranja.

– Zahvaljujem generalnom sekretaru na njegovoj poruci, kao i gospodinu Courtneyju Rattrayu što je s nama danas i što ju je prenio. Posebnu zahvalnost upućujem članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, čije je liderstvo i posvećenost kulturi sjećanja ostalo postojano, dostojanstveno i istrajno, čak tri decenije nakon genocida – rekao je Lagumdžija.

On je zahvalio i predsjedniku Generalne skupštine UN-a Philmonu Youngu, te specijalnoj savjetnici generalnog sekretara za prevenciju genocida Pameli Pretton na, kako je rekao, promišljenim i duboko dirljivim porukama.

Posebnu zahvalnost iskazao je Muniri Subašić i Mireli Osmanović koje predstavljaju dvije generacije preživjelih.

– One nose teret historije na svojim plećima, ali su odlučne da ih ta historija ne definiše. Grade budućnost na temelju sjećanja, saosjećanja i zajedničke posvećenosti miru. Veliko hvala i Umi Čizmić čije je izvođenje odlomka iz Srebreničkog inferna ostavilo snažan emotivni i umjetnički dojam – rekao je Lagumdžija.

On je istaknuo kako je Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, ustanovljen prošle godine rezolucijom Generalne skupštine UN-a, mali simbolički čin priznanja preživjelima i njihovim porodicama, nakon tri decenije borbe za međunarodno priznanje genocida i protiv revizionizma.

– Rezolucija nam daje dodatnu snagu da nastavimo rad na njenoj primjeni – da presude za genocid u Srebrenici prenesemo iz sudnica u učionice, na putu ka istini, pravdi, pomirenju i globalnoj prevenciji genocida – rekao je.

Upozorio je da genocid u Srebrenici, i pored presuda međunarodnih sudova, i dalje nailazi na prešutno odobravanje nekih aktera, a negiranje se koristi kao politički alat.

– Negiranje nije lokalni problem – ono je globalni izazov. Moramo se snažno oduprijeti svakom pokušaju prekrajanja historije. Moramo biti čuvari istine – poručio je.

Govoreći o simbolici bijelog cvijeta, Lagumdžija je rekao da je cvijet Srebrenice postao snažan simbol gubitka, otpornosti, oprosta i majčinske ljubavi, ali i vjere u budućnost.

– Cvijet Srebrenice neumorno nas podsjeća i šalje jasnu poruku – Srebrenica se nikada više ne smije ponoviti. Nigdje i nikome – poručio je Zlatko Lagumdžija na kraju svog obraćanja u sjedištu Ujedinjenih naroda.

Subašić: Jasno i glasno kažemo da su naša djeca nevine žrtve i da neko za to mora odgovarati

Na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija obratila se i predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić, koja je zahvalila svima koji su glasali za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici te pozvala sve na zajedničku borbu protiv nepravde i negiranja genocida.

Istaknula je kako je teško govoriti i teško je živjeti noseći 30 godina bol u svojoj duši, slušati negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca, a “naša djeca su željela da žive, ubijena su samo zato što su bili muslimani, ubijeni su u zaštićenoj zoni Srebrenice 1995. godine, a svijet i Evropa su nijemo posmatrali“.

– Majke nisu stale, nisu čekale da im neko donosi pravdu. Ustale smo da jasno i glasno kažemo da su naša djeca nevino ubijena, da su nevine žrtve i da neko mora za to odgovarati – kazala je ona.

Zato smo mi majke, dodala je, imale nekoliko važnih ciljeva, a jedan od njih je da 5.500 djece koja su ostala siročad poslije genocida, školujemo i odgojimo.

– Ta djeca su gledala kada im ubijaju oca, kada im siluju majku, odvode brata u smrt. Neka se djeca rađala i posle smrti svoga oca a mnoga djeca nemaju ni fotografiju da znaju kako izgleda njihov otac. Često puta su pitali nas, majke, liče li na oca, imaju li slične crte. To je jako teško, ali i to smo preživjele – rekla je.

Naglasila je da su majke Srebrenice svoju djecu odgojali bez mržnje i bez osvete i ta djeca su danas doktori, inženjeri, profesori, govore nekoliko stranih jezika.

– Šaljem poruku sa ovoga mjesta svim majkama svijeta da uče od nas, jer djecu rađamo iz ljubavi, djecu u ljubavi moramo i odgajati. Naša su djeca nama najvažnija, ali moramo se za njih i boriti. Kad ubijete jednoj majci dijete, ubili ste dio nje. Živjeti bez tog dijela, mislim da je jako teško. Ja to ne bih dozvolila i ne bih voljela da se ikad ponovi – poručila je Subašić.

Pozvala je sve na zajedničku borbu protiv nepravde, negiranja genocida, veličanja ratnih zločinaca, protiv mržnje.

– Mržnja ubija. A vidimo da se čitav svijet zapalio i da u cijelom svijetu postoji ili mržnja ili ratovi – naglasila je, dodajući da su majke Srebrenice, iako su doživjele genocid i izgubile svoje najmilije, ipak pružile ruku pomirenja svim majkama, kako u BiH, tako i na Balkanu i čitavom svijetu.

– Ali još nismo došli do toga da svi zločinci koji su činili genocid, ubijali u zaštićenoj zoni UN-a u Srebrenici, izađu pred lice pravde, nisu dobili imena i prezimena kao zločinci i mi se za to borimo. Mi majke imamo najvažniji cilj, a to je da pronađemo kosti naše djece. Jer bez pronalaska kostiju naše djece ne možemo kazati ni da su postojali, ni da su živjeli, a mnogi negiraju da smo ih imali. Zločinci kažu da nismo ni bile majke, da nismo ni rađale – poručila je Subašić.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: FTV)