Ovo su najrazvijeniji kantoni u FBiH; Tuzlanski kanton na petom mjestu

Prema novim podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Kanton Sarajevo i dalje je uvjerljivo najrazvijeniji u Federaciji Bosne i Hercegovine, s ukupnim indeksom razvijenosti od 2,02.

Slijede ga Zapadnohercegovački i Hercegovačko-neretvanski kanton, dok su na dnu ljestvice Livanjski, Posavski i Unsko-sanski kanton.

Kanton Sarajevo – lider po svim pokazateljima

S indeksnom vrijednošću od 2,02, Kanton Sarajevo predvodi prema gotovo svim razvojnim kriterijima:

-Prihod od poreza na dohodak: 2,93

-Stepen zaposlenosti: 2,33

-Obrazovanje radne snage: 1,56

-Najviša prosječna neto plaća: Općina Centar Sarajevo s 1.986 KM

-Najviši prihodi po stanovniku: Također Centar Sarajevo s 1.360 KM

Ovakvi rezultati potvrđuju ekonomsku snagu glavnog grada, ali i prednosti urbanizacije, koncentracije institucija i ulaganja u obrazovanje, piše Hercegovina.info.

Zapadnohercegovački kanton – snažna lokalna ekonomija i visoka obrazovanost

Na drugom mjestu nalazi se Zapadnohercegovački kanton s indeksom 1,09. Iako ima relativno niske porezne prihode po stanovniku (0,73), kompenzira to visokim pokazateljima:

-Obrazovanje radne snage: 1,83 (najviši u FBiH)

-Nizak udio starog stanovništva i pozitivan demografski trend

-Općine poput Širokog Brijega i Gruda svrstane u visoko ili srednje razvijene

Hercegovačko-neretvanski kanton – stabilan rast i snažan turistički centar

HNK se nalazi na trećem mjestu s indeksom 1,02. Ovaj kanton, u kojem se nalazi i Grad Mostar, ima:

-Prihod od poreza na dohodak: 1,10

-Zaposlenost: 1,21

-Obrazovna struktura: 1,30

Mostar, Čitluk, Konjic, Čapljina i Jablanica svrstani su u II. i III. grupu razvijenosti, a kanton se bilježi kao stabilno rastući, uz pozitivne turističke i ekonomske trendove.

Dok neki kantoni i općine bilježe stabilan rast i poboljšanje ključnih razvojnih pokazatelja, dio lokalnih zajednica zabilježio je značajan pad u rangiranju za 2024. godinu. Među njima se posebno izdvajaju Livanjski kanton i općina Kupres, ali i Jajce, Banovići i Travnik, koji su pali na ljestvici zbog realnog pogoršanja ekonomskih pokazatelja.

Livanjski kanton i dalje najnerazvijeniji u Federaciji

Livanjski kanton zadržao je posljednje mjesto na ljestvici razvijenosti kantona, s indeksom 0,28, i nije zabilježio nikakav napredak u odnosu na 2023. godinu.

Izdvojeni problemi:

-Najniži prihod od poreza na dohodak

-Najniža zaposlenost (0,29)

-Najniži stepen obrazovanja radne snage (1,20 kao relativna vrijednost, ali uz vrlo nisku osnovu)

-Značajan udio starijeg stanovništva i negativan demografski trend

Iako je zabilježen rast ranga kod pojedinih općina (npr. Glamoč), to nije rezultat stvarnog napretka, već ispravke prethodnih metodoloških pogrešaka.

Kupres – pad za čak 13 mjesta

Općina Kupres bilježi najveći pojedinačni pad u Federaciji – s 41. na 54. mjesto, što je pad od 13 pozicija. Glavni razlog nije bilo pogoršanje u stvarnim ekonomskim parametrima, već ispravka netačnih podataka o zaposlenosti iz prethodnog razdoblja. Naime, indikator zaposlenosti je korigiran s 1,2 na 0,8, što je rezultiralo padom u ukupnom indeksu.

Za razliku od Kupresa, gdje je pad posljedica tehničke greške, općine Banovići, Jajce i Travnik zabilježile su pad od tri mjesta zbog:

-Smanjenja zaposlenosti

-Stagnacije prihoda od poreza na dohodak

Riječ je o realnim ekonomskim signalima koji zahtijevaju pažnju lokalnih vlasti kako bi se zaustavio negativan trend, piše Biznisinfo.ba.

(TIP)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.