Ništa konkretno rečeno, znači.
MMF u izvještaju upozorio na moguće posljedice: Ekonomski rast BiH usporava, a inflacija ponovo raste

U zaključnom izvještaju misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2025. godinu, iznesene su ozbiljne preporuke vlastima u Bosni i Hercegovini. Iako ekonomija pokazuje otpornost uprkos političkim i globalnim šokovima, MMF upozorava da se zemlja suočava s rastućim rizicima koji mogu ugroziti stabilnost.
Ekonomija otporna, ali inflacija opet raste
U izvještaju je navedeno da je Bosna i Hercegovina tokom 2024. godine ostvarila ekonomski rast od 2,5%, poduprt snažnom domaćom potrošnjom, rastom plata i kreditiranja. Nezaposlenost je, kako je istaknuto, pala na 11,7%, a realne plate bilježe godišnji rast od 8%. Međutim, iako je inflacija prošle godine značajno pala, od kraja 2024. ponovo raste – u maju je iznosila 3,7%, najviše zbog poskupljenja hrane.
MMF ističe da bi fiskalni deficit u 2025. mogao porasti na 2,6% BDP-a, što se velikim dijelom planira finansirati vanjskim zaduživanjem – kroz euroobveznice u Federaciji BiH i bilateralne zajmove u Republici Srpskoj. Vlasti se pozivaju da izbjegavaju nove troškove poput povećanja plata i penzija ako nisu utemeljeni u reformama.
Naglašava se i potreba za jačanjem planiranja u slučaju finansijskih šokova, posebno u kontekstu moguće eskalacije političkih tenzija i globalne nestabilnosti.
Reforme su ključ: Od javne potrošnje do oporezivanja dividendi
Od 2026. godine BiH bi, prema preporukama MMF-a, trebala krenuti u fiskalnu konsolidaciju – smanjenje deficita i racionalizaciju potrošnje. Prioriteti uključuju:
-preciznije ciljanje socijalnih davanja,
-smanjenje javne potrošnje kroz kontrolu plata u javnom sektoru,
-širenje poreske baze, uključujući oporezivanje dividendi,
-i ulaganje u kvalitetne javne projekte.
Valutni odbor se ne smije dirati
MMF snažno podržava očuvanje valutnog odbora i stabilnosti konvertibilne marke. Centralna banka BiH zadržava visoke rezerve i institucionalnu nezavisnost, što se ocjenjuje kao jedan od temelja makroekonomske stabilnosti u zemlji.
Bankarski sektor zdrav, ali traži oprez
Banke u BiH su, kako je naglašeno, likvidne i profitabilne, a kreditiranje snažno raste, ponajviše zbog rasta tržišta nekretnina. Ipak, MMF savjetuje budnost i spremnost za makroprudencijalne mjere. Također se predlaže uspostava državnog Fonda za finansijsku stabilnost i jača međuinstitucionalna koordinacija.
Zelena tranzicija i digitalizacija kao prilika i obaveza
Izdato je upozorenje da se BiH mora ozbiljno pripremiti za uvođenje EU poreza na ugljik (CBAM), koji od 2026. posebno pogađa energetski sektor. Potrebno je ukinuti subvencije za električnu energiju (uz zaštitu ranjivih kategorija), unaprijediti efikasnost energetskih preduzeća i uspostaviti berzu električne energije.
Pored toga, preporuke uključuju borbu protiv sive ekonomije, uspostavu digitalnog identiteta, unapređenje e-uprave i sprječavanje mogućnosti da BiH bude stavljena na “sivu listu” FATF-a zbog nedovoljnih mjera protiv pranja novca.
Zaključak: BiH ima šansu, ali i ograničeno vrijeme
MMF jasno poručuje – Bosna i Hercegovina ima potencijal, ali i ozbiljne izazove. Napredak ka EU zavisi od političke volje da se provedu ključne reforme, očuva stabilnost i otklone strukturalne slabosti. U protivnom, izostanak reformi, rast zaduženosti i političke blokade mogli bi BiH skupo koštati.
Kompletan izvještaj MMF-a možete pročitati ovdje.
(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/Centralna banka BiH)
Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.