Životna priča prof. dr. med. Vahudina Žugora nadmašuje čak i najnapetije filmske scenarije. Rođen u Banjoj Luci, a formiran kroz teškoće rata i izbjeglištva, Žugor je 1993. godine stigao u Njemačku bez novca i bez znanja jezika. Danas je jedan od vodećih robotskih hirurga u Evropi, sa više od 5.000 uspješno izvedenih operacija pomoću najmodernijeg Da Vinci robotskog sistema.

„Nakon dolaska u Njemačku 19. juna 1993. kao izbjeglica, bez osnovnog znanja jezika i bez novca, bio sam u vrlo teškoj situaciji. Jedini izlaz sam vidio u radu i učenju. To su bili dani borbe za egzistenciju i preživljavanje“, prisjeća se Žugor. Uz neumorni rad kao medicinski tehničar i kasniji završetak medicinskog fakulteta u Erlangenu, stekao je uslove za rad kao ljekar i započeo put koji će ga dovesti do vrha evropske medicine.

Revolucija u medicini: Šta je zapravo robotska hirurgija?

Danas, kao direktor Klinike za urologiju u Bambergu i vanredni profesor na Univerzitetu u Kölnu, Žugor spaja vrhunsku stručnost s vizijom budućnosti medicine.

Robotska hirurgija, u kojoj je postao pionir, predstavlja vrhunac tehnološkog napretka. „Da Vincijev hirurški sistem sastoji se od četiri fleksibilne ruke sa zglobovima, 3D kamere visoke rezolucije i višestrukog uvećanja. Hirurg ne stoji za stolom, već upravlja konzolom, gdje njegovi pokreti bivaju filtrirani i prevedeni u precizne pokrete robota“, objašnjava Žugor.

U oblasti urologije, ova tehnologija najčešće se koristi kod karcinoma bubrega i prostate. „Svaka nova operacija je novi izazov. Svaki pacijent je nova individua koja zahtijeva maksimalno poštovanje i stručnu pripremu“, dodaje profesor.

Njemačka predvodi, ali fali kadrova

Njemačka danas broji više od 400 robotskih sistema, ali, kako Žugor naglašava, veliki izazov predstavlja nedostatak dovoljno obučenih kadrova: „Obučavanje mora biti podignuto na viši nivo. Očekuje se i pad cijena robotskih sistema, jer je ova tehnologija i dalje vrlo skupa. Njemačka je ipak fenomenalna država koja pruža mnogo mogućnosti ljudima s ambicijom i motivacijom za inovativni rad.“

Zašto BiH još uvijek nema robotsku hirurgiju?

Iako radi u Njemačkoj, Žugor ne zaboravlja rodnu Bosnu i Hercegovinu, gdje robotska hirurgija još ne postoji. „Veliki problem je visoka cijena sistema i održavanja, ali i nedostatak obučenog kadra. Nažalost, vrijednosti poput respekta prema znanju, inovacijama i kreativnosti su potpuno poremećene, što dodatno otežava razvoj“, kaže on.

Vizija: Robotika kao budućnost medicine u BiH

Vizija profesora Žugora je jasna: „Uvođenje robotike u BiH bio bi istorijski trenutak. Trebamo pronaći talente, uvesti robotiku i umjetnu inteligenciju u obrazovne programe i dovesti iskusne hirurge iz inostranstva koji bi prenijeli znanje. Time bismo poboljšali kvalitet života pacijenata i smanjili potrebu za liječenjem u inostranstvu. Dugoročno, to bi čak imalo pozitivan finansijski efekt na zdravstveni sistem.“

Potencijal bez granica: Šta nas čeka u narednih 20 godina?

Potencijal robotske hirurgije u narednih 10–20 godina je, prema Žugoru, gotovo beskonačan. „Sve ide ka razvoju minijaturnih instrumenata, smanjenju operativne traume i bržem oporavku. Umjetna inteligencija će pomoći u preciznijoj dijagnostici i zaštiti zdravih tkiva. Očekujem i izvođenje operacija na daljinu, što će dodatno revolucionirati medicinu“, poručuje on.

Spektakl u Bambergu: Vrhunski hirurzi i priznanja

Dokazuje to i nedavni događaj u Bambergu, gdje su od 23. do 27. juna održani tradicionalni drugi urološki dani Da Vinci robotske tehnologije. Pod rukovodstvom profesora Žugora, operisano je 11 pacijenata uz prisustvo vrhunskih hirurga iz cijelog svijeta, među kojima su bili dr. Apostolos Labanaris iz Grčke i dr. Mustapha Addali iz Maroka.

Simpozijum o modernoj robotskoj hirurgiji, koji je vodila prof. Ute Schmid, dodatno je osnažio ulogu vještačke inteligencije i minijaturnih instrumenata u savremenoj medicini. Na konferenciji za medije prisustvovali su i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić te počasni konzul BiH Dalibor Jurkić.

Profesor Žugor tom prilikom dobio je priznanje za uspješno liječenje brojnih hrvatskih pacijenata, naučnu nagradu časopisa Urologen Info i priznanje grčke klinike Interbalkan za 20 godina izuzetnog kliničkog i naučnog rada.

Inspiracija i poziv na promjenu

Životna i profesionalna priča Vahudina Žugora nadahnjuje, ali i postavlja važna pitanja o budućnosti medicine u regionu. Ona nas podsjeća da upornost, znanje i vizija mogu stvoriti ne samo uspješnog pojedinca, nego i pokrenuti čitave sisteme — i to čak i iz najtežih početnih pozicija.

(TIP/Izvor: N1/Autor: Vedran Drljević/Foto: Ilustracija Muhammed Džafer Kamali)