Doktorirala na čuvenom Oxford-u: Tuzlanka Mirna Šumatić istražuje odnose nastavnika i učenika

Rođena u Tuzli, Mirna Šumatić je svoje djetinjstvo započela u domovini, a već sa sedam godina seli se u Luksemburg, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Rano izlaganje različitim obrazovnim sistemima oblikovalo je njenu znatiželju i ljubav prema psihologiji i obrazovanju, što je kasnije dovelo do studija psihologije na University of Bath, a zatim i prestižne akademske karijere na Univerzitetu Oxford.

Doktorsko istraživanje na Univerzitetu Oxford

Nedavno je Mirna uspješno odbranila doktorat na Univerzitetu Oxford, gdje je istraživala teme iz oblasti razvojne psihologije djeteta. Fokus njenog istraživanja bio je na odnosima između učenika i nastavnika i kako kvalitet tih odnosa utiče na psihološke aspekte poput akademskog samopouzdanja i ponašanja u učionici – od prosocijalnog ponašanja do povlačenja ili ometanja nastave.

Koristeći napredne statističke modele i podatke iz finskih škola, njena analiza je pokazala da se odnosi s nastavnicima s godinama pogoršavaju, što negativno utiče na učenje i samopouzdanje. Međutim, učenici s izraženijim akademskim samopouzdanjem često grade bolje odnose s nastavnicima, što govori o uzajamnoj vezi između emocionalne povezanosti i obrazovanja.

Odnos nauke i prakse

Ono što Mirnu posebno izdvaja jeste njena snažna posvećenost povezivanju nauke i prakse. Smatra da odnosi u školi nisu samo „meki aspekti“ obrazovanja, već ključni faktori za dugoročni uspjeh i dobrobit učenika. Njena želja je da ovi nalazi budu prepoznati u politici obrazovanja i u obuci nastavnog kadra – jer odnosi u školi su važni, ne samo u prvim godinama, nego kroz cijelo školovanje.

Nastavno i mentorsko iskustvo

Tokom svog boravka na Oxfordu, Mirna je bila i aktivan edukator. Kao doktorski asistent, držala je radionice iz metodologije istraživanja, pomagala studentima na master programu, učestvovala u evaluaciji aplikacija i intervjuima, te ostavila izuzetno pozitivan dojam kao mentor i edukator.

Novi izazovi u Luksemburgu

Nova etapa njenog profesionalnog puta vodi je u Luksemburg, gdje će kao postdoktorski istraživač na Univerzitetu u Luksemburgu raditi na velikom međunarodnom projektu. Cilj projekta je analizirati kako učenici doživljavaju nastavu u stvarnom vremenu, koristeći metodu iskustvenog uzorkovanja. Ova metoda omogućava prikupljanje uvida u trenutne emocije, motivaciju i percepciju kvaliteta nastave i pruža temelje za dublje razumijevanje toga zašto učenici u istoj učionici često imaju različita iskustva.

Jezici, nagrade i publikacije

Mirna tečno govori četiri jezika (bosanski/hrvatski/srpski, engleski, francuski i njemački) i ima bogato iskustvo u analizi podataka, kvantitativnim metodama i obrazovnoj psihologiji. Dobitnica je prestižnih priznanja poput Judge Scholarship i The Bath Award, a njeni naučni radovi već su prepoznati u međunarodnoj akademskoj zajednici.

Poruka mladima

Na pitanje šta bi poručila mladima, Mirna odgovara jednostavno, ali snažno: “Budite radoznali i uvijek postavljajte pitanja.” Ova poruka ne samo da odražava njen istraživački duh, već i pokazuje koliko su znatiželja i otvorenost ključni za uspjeh u bilo kojoj oblasti.

Mirna Šumatić je, bez sumnje, ime koje ćemo još dugo pratiti u svijetu obrazovanja i psihologije – s razlogom.

(TIP/Izvor: bhfuturesfoundation.org/Foto: Dr. Edhem Čustović)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.