Međunarodne razmjene već desetljećima predstavljaju snažan alat za jačanje europske suradnje, obrazovne mobilnosti i kulturnog povezivanja. Kroz razne oblike sudjelovanja, od studijskih boravaka i stručnih praksi u europskim zemljama do intenzivnih programa i volonterskog angažmana, tisuće mladih stječu dragocjena iskustva, grade samopouzdanje, razvijaju interkulturne kompetencije i pomiču vlastite granice.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru svake godine na Erasmus+ razmjenu ode dvadesetak studenata. Iako brojka pokazuje kontinuitet, mnogi potencijali ostaju neiskorišteni. Upravo zato studenti, bivši sudionici programa, sve češće istupaju, dijele vlastita iskustva i pozivaju kolege da iskoriste priliku koju nudi europski obrazovni prostor.

Jedna od njih je studentica novinarstva Zerina Oručević koja je svoje prvo međunarodno iskustvo stekla kroz Europski solidarni korpus, program namijenjen volontiranju i radu na društveno korisnim projektima. U jeku pandemije dobila je poziv iz Luksuz produkcije u slovenskom Krškom, gdje je provela nekoliko mjeseci radeći u kreativnom kolektivu.

Nisam ni znala što je točno Europski solidarni korpus, ali sam odlučila otići. Bila je online nastava, i mislila sam zašto ne? Na kraju sam se zadržala duže nego što je bilo planirano jer sam se povezala sa zajednicom. Kroz radionice s mladima o filmu i vizualnim medijima, shvatila sam koliko takva razmjena koristi i meni i lokalnoj zajednici˝, kaže Zerina Oručević za Fenu.

To iskustvo, dodaje, bilo je ključno ne samo za njezin profesionalni razvoj kao buduće medijske djelatnice, već i za osobni rast.

˝Naučila sam što znači služiti zajednici, razvijala sam digitalne vještine, upoznala prekrasne ljude i bolje razumjela zašto je europska solidarnost važna˝, kaže ona, ističući da je upravo to razdoblje u Sloveniji odredilo njezin daljnji put i potvrdivši da se želi baviti medijima i kulturom, posebno kroz vizualnu umjetnost i film.

Životna škola

Zerina je kasnije bila uključena i u Blended Intensive Programme u sklopu Erasmus+ programa, kratkom, ali intenzivnom međunarodnom susretu na Sveučilištu u Paderbornu (Njemačka), gdje je sudjelovala u simulaciji Modela Ujedinjenih naroda.

˝Bilo je to jedno od najzanimljivijih iskustava, od putovanja busom iz Mostara, preko simulacije diplomatskih pregovora, do upoznavanja kolega iz cijelog svijeta. Fascinirala me veličina sveučilišta, ali i koncept ekološke mobilnosti. Naime, dobili smo i dodatnu naknadu jer smo koristili održiv način prijevoza˝, prisjeća se Oručević.

Njezina iskustva pokazuju koliko ovakvi programi pridonose razumijevanju Europe, njezinih vrijednosti i raznolikosti.

˝Kad razgovarate s mladim Slovencima ili studentima iz drugih zemalja koji su na razmjeni, počnete bolje razumijevati koliko europska integracija može unaprijediti društvo˝, ističe ona.

Slično razmišlja i Hrvoje Vasilj, student engleskog i talijanskog jezika, koji je šest mjeseci proveo u Valenciji.

˝Erasmus mi je pomogao da postanem samostalniji, da se bolje snalazim u nepoznatim situacijama i da upoznam ljude iz cijele Europe. To je životna škola˝, poručuje Hrvoje, dodajući kako je najvažniji savjet studentima da ne čekaju savršen trenutak jer će uvijek postojati neka prepreka.

Valenciju opisuje kao idealan grad za mlade – pristupačan, dobro povezan te s povlasticama poput besplatnog javnog prijevoza za mlađe od 30 godina. Tamo je položio dva ispita koja su mu priznali i na matičnom fakultetu, a pronašao je i studijski program koji odgovara standardima obje institucije.

Posebno mu je značajno što je uspio naučiti osnove španjolskog jezika, a po povratku u Mostar nastavio je s učenjem na tečaju. Naglasio je i važnost pripreme prije odlaska, osobito kod traženja smještaja, te preporučio korištenje sigurnih i provjerenih kanala umjesto nesigurnih online oglasa.

˝Prvih mjesec dana može biti izazovno, ali kad se naviknete i počnete graditi odnose s drugim studentima, sve postane lakše i ispunjenije˝, dodaje on.

Pomicanje vlastitih granica

Kako bi se studentima približila ideja razmjene, na Filozofskom fakultetu redovito se organiziraju „Erasmus kave“, neformalne sesije s bivšim sudionicima programa, koji iz prve ruke dijele iskustva i praktične savjete. Prodekanica za međunarodnu suradnju Jelena Jurčić ističe važnost pripreme i otvorenosti.

˝Kada student prvi put kupi kartu na jeziku koji ne poznaje, kada se snađe u nepoznatom okruženju, tada razvija pravu interkulturnu kompetenciju. Upravo to čini Erasmus+ iskustvo neprocjenjivim˝, kaže Jurčić.

Osim toga, Inja Stojkić iz Ureda za međunarodnu suradnju SUM-a istaknula je i novu dimenziju međunarodne integracije kroz sveučilišnu alijansu EU Peace, koja okuplja devet europskih partnera i otvara dodatne mogućnosti studentima.

˝Alijansa promovira mir, pravdu, ljudska prava i uključivost kroz visoko obrazovanje. Naši studenti mogu sudjelovati u zajedničkim projektima, radionicama i mobilnostima koje dodatno osnažuju njihovu integraciju u europski obrazovni prostor˝, kazala je Stojkić.

Ako želiš napredovati, moraš izaći iz vlastitih granica, poručuje na kraju studentica Zerina Oručević.

˝Ni mama ni tata neće biti tu zauvijek. Ako želiš napredovati, moraš imati hrabrosti izaći iz vlastitih granica. Za mene Erasmus i Europski solidarni korpus nisu bili samo stavke u životopisu, to su bila iskustva koja su mi promijenila pogled na svijet, ali i na samu sebe˝, zaključila je.

U vremenu kad Bosna i Hercegovina tek korača prema Europskoj uniji, ovakva iskustva mladih snažno svjedoče koliko je razmjena važna, ne samo za pojedince, nego i za društvo u cjelini. Međunarodne suradnje su poziv na iskorak prema otvorenijem, samosvjesnijem i snažnije povezanom europskom identitetu.

(TIP/Izvor: Fena/Autorica: Monika Ćubela Savić/Foto: Fena)