Dok globalni trendovi ukazuju na pad cijena hrane, građani Bosne i Hercegovine svakodnevno osjećaju sve veći pritisak na svoje budžete.

Iako su zabilježena povećanja plata, troškovi života rastu znatno brže, a sve je manje jasno kome pripadaju ostvareni viškovi i ko zapravo profitira na račun potrošača.

U emisiji Novi dan televizije N1 govorili su Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”, i Faruk Hadžić, ekonomski analitičar. Izložili su stavove o tome kako globalne krize, lokalni interesi i neefikasne institucije oblikuju svakodnevnicu građana, te šta je moguće učiniti da cijene budu realnije i pravednije.

Marin Bago: “Ovo je sistemsko ponižavanje građana”

Marin Bago je kazao da prosječna plata ne može pokriti ni osnovne troškove.

“Čovjek radi čitav mjesec, svaki dan, i ono što je zaradio – četveročlana porodica pojede. Šta tačno znači prosječna plata? Ona je dovoljna samo za hranu. Dvije prosječne plate ne mogu pokriti potrošačku korpu”, istakao je Bago, naglašavajući da građani svakog mjeseca odustaju od mnogih osnovnih potreba.

“Ovo više nije kriza, ovo je svakodnevna borba koju trpimo i gledamo. Ovo je sistemsko ponižavanje građana”, poručuje on.

Govoreći o uzrocima teške ekonomske situacije, Bago navodi nedostatak vladavine prava: “Zakoni ne vrijede za sve. Navikli smo se da političke stranke zapošljavaju ljude. Ljude je stid priznati kako žive. Dovoljno je otići na tržnicu – brojimo jaja, gasimo grijanje…”.

Faruk Hadžić: “Imamo puzajući rast cijena”

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da iako je inflacija formalno zaustavljena, u Bosni i Hercegovini i dalje raste podindeks cijena hrane.

“Podindeks cijena hrane u BiH iznosi 7,8 – to je još uvijek snažan rast. Cijene rastu postepeno, sporo, i zato taj rast ne primjećujemo dok se ne šokiramo pri pogledu na račun”, pojašnjava Hadžić.

On ističe da svi u lancu – od distributera, preko prodavača, do države – uzimaju dio profita, a konačni teret snose građani.

“Od 1. januara imali smo rast minimalne plate, ali se to automatski prelilo na građane kroz veće cijene.”

Govoreći o specifičnim primjerima, Hadžić navodi i aktuelnu situaciju s trešnjama koje su na pijacama dostigle cijenu od 20 KM: “Nema berača, nema ko da obere. Onima koji se time bave ne isplati se. Psihološki faktor je zanemaren. Vlast pokušava rješavati problem zaključavanjem cijena, ali to ne rješava uzroke. Potrebne su ozbiljne reforme.”

(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/Fena)