U Daytonu se održava zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a, a sastanak je iskorišten kao prilika za obilježavanje 30. godišnjice potisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Uime američkog predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Marca Rubia, visoki dužnosnik američke administracije Christopher Landau se obratio okupljenima, ističući duboku simboliku tog mjesta i važnost američkog angažmana za mir u Bosni i Hercegovini i regiji.

Drugačiji pristup prema Bosni i Hercegovini u odnosu na dosadašnju politiku SAD-a, najavio je zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau. Novi pristup imat će naglasak na konsenzusu i kompromisu koji moraju biti krajnji cilj, kazao je u govoru na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Daytonu.

“Naša administracija je spremna pružiti podršku i pomoći u poboljšanju situacije, ali samo ako je naša pomoć željena i opravdana. Znam da nije uvijek bilo ovako u američkoj vanjskoj politici”, rekao je Landau.

Spremna je Trumpova aministracija slušati i igrati konstruktivnu ulogu za sve strane, ali to ne znači i prihvatanje nerealnih prijedloga, kazao je Landau. Za našu zemlju to znači otvorenu ponudu saradnje i podrške, a uvjet je da domaći akteri pokažu spremnost na kompromise i realna rješenja.

“Želim jasno reći: Sjedinjene Države ne nude neograničene resurse za nejasne ili nerealne ciljeve. Ne želimo nametati svoju viziju društva koju su osmislili daleki birokrati ili aktivisti. Spremni smo raditi naporno, ali samo sa onima koji su posvećeni praktičnom realizmu za svoje zemlje. Odbacujemo krajnosti: ni idealističke utopije, ni ponavljanje starih sporova”, poručio je Landau.

Ponovio je da Dejtonski sporazum nije savršen, ali je donio neophodan mir. Istog mišljenja je i šef bh. diplomatije Elmedin Konaković. Upozorio je da sve alate iz Sporazuma vlasti RS-a zloupotebljavaju, zbog čega je Bosna i Hercegovina u najdubljoj političkoj i sigurnosnoj krizi od njegovog potpisivanja.

“Očito je da sadašnjim političkim sistemom može ovladati politička manjina koja se hrani podjelama. Kako bismo očuvali namjeru Daytona, Bosni i Hercegovini je potrebna ustavna reforma koja sprječava zloupotrebu prava veta i političku ucjenu koja nas drži paraliziranima. Vrijeme je da se ide dalje od Daytona i izgradi zemlja kako bi zaštitili građanska i etnička prava na način koji će okončati etničku segregaciju”, istakao je Konaković.

Dodao je da su, zajedno s krizom, u Republici Srpskoj pojavili novi demokratski glasovi, koji se hrabro suprotstavljaju opasnom separatizmu predsjednika RS-a Milorada Dodika. O napadima na ustavni poredak koje provodi vlast RS-a govorio je i visoki predstavnik Christian Schmidt.

“Međunarodna zajednica još vidi potencijalne opasnosti za mir i stabilnost. Sredinom marta EUFOR je značajno pojačao svoje prisustvo nakon previranja koja su uzrokovali pojedinci u jednom entitetu, ne sami entiteti. Oni su počeli poduzimati političko-pravne radnje koje su napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dayton”, kazao je Schmidt.

Dok  su Konaković i Schmidt govorili o krizi u Bosni i Hercegovini, šefovi diplomatija Srbije i Hrvatske, zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma, govorili su o njemu i Bosni i Hercegovini iz svog ugla.

“Postoje oni u Evropi koji se zalažu za unitarnu Bosnu i Hercegovinu, često pod plaštom stvaranja ‘funkcionalnije države’. Da budem iskren: to je katastrofa koja čeka da se dogodi. Jedini održivi put naprijed je onaj koji poštuje njenu jedinstvenu strukturu i autonomiju konstitutivnih naroda. Sve drugo rizikuje da poništi mir koji je Dayton donio”, rekao je ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić.

“Model federalizma bio bi  pravi odgovor na izazove separatizma i unitarizma, ali ‘intervencionistički eksperimenti’ neće donijeti dobro Bosni i Hercegovini jer ta zemlja i njeni lideri moraju sami postići dogovor i naći način kako održati osjetljivu ravnotežu između tri etničke zajednice”, izjavio je ministar vanjskih  poslova Hrvatske gordan Grlić Radman.

Uoči zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine imali su niz biletaralnih sastanaka sa američkim zvaničnicima, među njima i zajednički sa zamjenikom državnog sekretara SAD-a. Nakon susreta, odvojena saopćenja članova Predsjedništva. Dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović saglasni su da je na sastanku poručeno da su SAD snažan partner našoj zemlji, te da je krucijalna njihova uloga za očuvanje sigurnog i stabilnog okruženja, reformskih procesa i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Ton saopćenja i viđenje sastanka predsjedavajuće Predsjedništva Željke Cvijanović potpuno je drugačiji. Pozdravila je najavu da SAD više neće učestvovati u miješanju u unutarnje stvari drugih zemalja, navodeći da je upoznala sagovornika sa štetnim posljedicama dugogodišnjeg neprincipijelnog i nedemokratskog stranog intervencionizma.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica:  Zinaida Hamidović/Foto: FTV)