Konačno je počeo s radom Posebni odjel Tužilaštva entiteta Federacije BiH za borbu protiv korupcije i organiziranog i međukantonalnog kriminala; može li i hoće li opravdati nemala očekivanja?

Tačno prije 100 godina Eliot Ness diplomirao je političke nauke i poslovnu administraciju na Univerzitetu Chicago, a samo godinu kasnije pridružio se američkom Ministarstvu finansija, radeći sa 1.000 članova Ureda za zabranu u Chicagu. Upravo je taj Ured za zabranu svojevrstan pandan Posebnom odjelu Tužilaštva entiteta Federacija Bosne i Hercegovine za borbu protiv korupcije i organiziranog i međukantonalnog kriminala, koji je počeo s radom prije nekoliko dana. Bilo bi pretenciozno očekivati da se pojavi „neki bosanski“ Eliot Ness, ali nije sporno da su potrebni ustrajni i čestiti borci protiv lopova i otimača svega što im dođe pod ruku.

O Eliotu Nessu i njegovim „nedodirljivim“ su ispisani i ispričani milioni tekstova i svjedočenja, snimane televizijske serije i filmski hitovi (malo ih je koji nisu pogledali Untouchables Briana de Palme iz 1987. godine, s Kevinom Costnerom, Seanom Conneryem i Robertom de Nirom u glavnim ulogama), njegova epska borba protiv kriminala i korupcije postala je obrazac kakvi ljudi od zakona trebaju biti – hrabri, odlučni, pošteni, istrajni i nepotkupljivi.

Kad ljudi kao on i njegov tim rade svoj posao kako treba, kriminalci i mafijaši tipa Alphonse – Al Capone (kojeg je poslao u zatvor na 11 godina) u percepciji postanu ono što jesu – zločinci i ljudski ološ, a policajci a la Eliot Ness simboli pravde, poštenja i poštovanja.

Bh. POSKOK od kojeg očekujemo (ne)moguće

No, vratimo se našim (nadamo se) „nedodirljivim“ i uspješnim i njihovom startu u prostorima nekadašnje Privredne banke Sarajevo, koji rade u limitiranom kapacitetu, budući da Posebni odjel kadrovski, materijalno i tehnički još nije u cijelosti opremljen. To se i vidjelo prilikom „svečanog otvaranja“ ovog organa i neskrivene ushićenosti „visokih gostiju“ – svježe okrečene prostorije, novi radni stolovi i stolice, ormari, registratori, računari… Nema sumnje da su „dežurne sveznalice“ i „kritičari po vokaciji“ jedva dočekali da u startu ovaj projekt osude na neuspjeh, jer od ukupno 50-ak uposlenih tužitelja, istražitelja, savjetnika… trenutno radi 15-ak, ali ko će ugoditi doživotnim negativcima i vječitim pesimistima.

Proces rada Posebnog odjela, žargonski nazvanog POSKOK, nesumnjivo je projiciran na duže staze, na tešku administrativnu i činjeničnu borbu s korupcijom i organiziranim kriminalom, pošasti koja je kapilarno premrežila sve bosanskohercegovačke segmente i prostore. Ograničenost djelovanja samo na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine može biti donekle limitirajući faktor, ali toliko je „materijala“ za odraditi da zaposleni u Posebnom odjelu ne trebaju brinuti hoće li imati posla. Stoga, kako tvrde, nisu željeli sjediti i čekati da im „logistika“ bude kompletirana, već su počeli raditi ono za šta su izabrani i plaćeni.

„U skladu s postojećim kapacitetima, tražimo najefikasnija rješenja. Uporedo smo krenuli s preuzimanjem predmeta, a najhitniji su već preuzeti. Pritvorske, odnosno predmete u kojima je osumnjičenima, prema prijedlogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, određen pritvor, već smo preuzeli. Slijedi preuzimanje predmeta u kojima su već otvorene istrage. Uložit ćemo maksimalne napore da se ta faza završi i onda bismo imali jasniju sliku o ukupnom broju predmeta. Trenutno se taj broj kreće između 400 i 450“, optimistično su najavili prve korake čelni ljudi Posebnog odjela.

Lista za ‘ponos’ – pretposljednji u Evropi, 108. na svijetu

Kada će i s kojim uspjehom stići prvi rezultati bh. „Federalnog istražnog biroa“ nezahvalno je, pa i nemoguće, najavljivati i očekivati, ali bez pune podrške kompletnog društva teško da će biti očekivanih rezultata. Nesumnjivo je da će najveći otpor stizati upravo od onih koji su godinama činili sve da ovo tijelo ne počne s radom, no iz Posebnog odjela posebno apeliraju na građane da im daju povjerenje i pozivaju ih da im se bez ustručavanja obrate i podnesu krivične prijave za djela iz njihove nadležnosti. A građani, u ovom slučaju stanovnici Federacije Bosne i Hercegovine, ne samo na taj način – prijavljivanjem i podnošenjem krivičnih prijava – nego i svojim glasom na izborima neće pomoći (samo) Posebnom odjelu, već ponajviše sebi.

Značajan input u Posebnom odjelu očekuju i od medija i nevladinog sektora, koji svakodnevno izvještavaju i upozoravaju da korupcija i organizirani kriminal godinama „drže“ Bosnu i Hercegovinu visoko na ljestvici najkorumpiranijih zemalja u svijetu i najavljuju da taj „planetarni uspjeh“. U posljednjem istraživanju Transparency Internationala za 2024. godinu (Indeks percepcije korupcije – CPI), u kojem su „tretirane“ 184 zemlje, Bosna i Hercegovina (108. pozicija) od maksimalnog indeksa 100 stigla je do 35, „uklopivši“ se u društvo zemalja Podsaharske Afrike, Istočne Evrope i Centralne Azije.

Građevinarstvo, nekretnine i bankarski sektor su među najranjivijim oblastima kada je riječ o riziku od pranja novca u Bosni i Hercegovini, a među rizičnim oblastima su i kriptovalute, notarska djelatnost te igre na sreću. Ovo su nedavno procijenile domaće (državne) vlasti i Globalna inicijativa protiv transnacionalnog kriminala, koja tvrdi kako godišnja vrijednost opranog novca u Bosni i Hercegovini iznosi između 402 miliona i milijardu eura. Evo poziva i smjernica POSKOK-u na šta da obrati pažnju, no to je samo djelić dobro utabane staze kojom već 30 godina nepovratno nestaje deseci (neki tvrde i stotine) milijardi eura.

U Chicagu je bio samo jedan Al Capone, a kod nas…

Nema te na svijetu značajnije zemlje ili finansijske organizacije koja u Bosnu i Hercegovinu nije poslala svoje eksperte, tužitelje, policijske i ine zvaničnike ne bi li, ako ne potpuno ukinuli, barem umanjili pogubni utjecaj korupcije i organiziranog kriminala. Rezultate tih pokušaja znamo, pokazuju to bjelodano i bolno istraživanja relevantnih svjetskih agencija i organizacija, no jedina gora solucija od ravnodušnosti i letargije je da se ništa ne pokuša. Stoga je početak rada Posebnog odjela – za sada fokusiranog i „ograničenog“ na 51 posto države, ali ko zna, možda jednog dana bude „od Une do Drine i od mora do Save“ – prilika koje se ne smije propustiti i pokušaj kojem treba dati šansu.

Za samo pet godina Eliot Ness i desetak „nedodirljivih“ uspjeli su svesti mafiju u Chicagu na marginalnu pojavu, a njenog „kuma“ Ala Caponea 1931. godine smjestiti iza rešetaka. Nije realno očekivati da će tužitelji, istražitelji, savjetnici iz POSKOK-a u tom roku uspjeti očistiti Federaciju Bosne i Hercegovine od domaćih mafijaša (u Chicagu je bio samo jedan Capone, ovdje im se broja ne zna) i ne treba im taj teški teret stavljati na leđa. No, ono što mogu je djelovati i postupati kao što je to činio prije nepunih 100 godina tim čovjeka za kojeg se i danas vežu termini hrabrost odlučnost, poštenje, istrajnost i nepotkupljivost.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Fuad Kovačević/Foto: Ilustracija/cin.ba)